
Evro sutra 117,22 dinara
Dinar će sutra neznatno promeniti vrednost prema evru i zvanični srednji kurs biće 117,2208 dinara za evro, saopštila je Narodna banka Srbije.Danas zvanični srednji kurs iznosi 117,1606 dinara za evro. ...
U Turskoj se 28. maja održava drugi krug predsedničkih izbora na kojima se bira između aktuelnog predsednika Redžepa Tajipa Erdogana i Kemala Kilidždaroglua, kandidata široke opozicione koalicije.
Predsednik Erdogan je posetio Srbiji poslednji put u septembru 2022. godine, što je bio treći put za pet godina. Da se podsetimo kakva je ekonomska saradnja Srbije i Turske.
Turska se sa uloženih 220,9 miliona evra u periodu 2010-2021 nalazi na 21. mestu najvećih stranih investitora u Srbiji. Najveći deo turskih investicija, čak 70%, realizovano je poslednjih nekoliko godina, u periodu 2018-2021.
Kako se navodi na sajtu ministarstva spoljnih poslova, Turska se u maju 2022. nalazila na 7. mestu po broju broj realizovanih investicionih projekata u Srbiji (sa udelom od 3,8%).
Prema istom izvoru turski investitori u Srbiji trenutno zapošljavaju nešto više od 6000 radnika.
Značajniji priliv investicija iz Turske je evidentiran počev od 2015.g. kada je tekstilni sektor bio dominantan za turske investitore da bi danas turske kompanije bile prisutne ne samo u tekstilnoj, već sve više i automobilskoj, građevinskoj i mašinskoj industriji, bankarstvu i turizmu.
Srbija ima značajan trgovinski deficit sa Turskom s tim da razmena raste iz godine u godinu.
U 2022.g. ukupna trgovinska razmena između Srbije i Turske je iznosila 2,455 milijardi evra u odnosu na 1,73 mlrd. evra u 2021.
Izvoz Srbije je porastao skoro 50 odsto, sa 289 miliona evra na 434 evra, dok je vrednost uvoza turske robe u prošloj godini premašila dve milijarde evra u poređenju sa 1,4 milijarde prethodne godine.
Podsećanja radi, pre nekoliko godina, za „Novu ekonomiju“su u srpskoj ambasadi u Ankari, naveli da je srednjoročni deklarisani cilj trgovinske saradnje da se dostignu dve milijarde. I očigledno se u tome uspelo prošle godine.
„Cilj je da se na što sadržajniji način valorizuje bilateralni sporazum o slobodnoj trgovini i da se iskoriste sve mogućnosti koje pruža. Pored toga, naš cilj je stvaranje uslova za jačanje turskih investicija, i to pre svega u nerazvijena područja. U tom smislu poželjan je nastavak investiranja u tekstilnu, građevinsku i prerađivačku industriju, kao i u investicione projekte“, poručili su 2019. iz srpske ambasade u Turskoj.
Dva najznačajnija posla Turske u Srbiji su izgradnja i finansiranje auto-puta Beograd – Sarajevo i izgradnja Moravskog koridora.
U januaru 2022. postavljen je most preko Save na na deonici autoputa Sremska Rača- Kuzmin, kao deo planiranog auto-puta ka BiH. Tada je konkstrukcija teška 5.500 tona u delovima u Srbiju stigla iz Turske i sklopljena je na savskoj obali.
Na izgradnji Moravskog koridora, odnosno auto-puta Pojate – Preljina, učestvuje turska kompanija Enka, u konzorcijumu sa glavnim „igračem“, američkim Behtelom.
Konzorcijumu Behtel-Enka ne gradi prvi put na Balkanu – već su izgradili auto-puteve u Albaniji i na Kosovu – ali će izgradnja auto-puta Sarajevo – Beograd (zapravo prsten, jer Srbija i BiH nisu uspele da se dogovore oko jednog pravca, pa će se graditi dva.
Ovim poslovima je Turska „ušla“ na Balkan (i) izgradnjom infrastrukture.
To isto su još odavno uradile Kina i Rusija, zemlje čiji uticaj na države Balkana – takođe odavno – brine zapadni svet. U poslednjih nekoliko godina u ovim razmatranjima o uticaju i „brižnosti“, imenima Rusije i Kine malo-pomalo se priključivala i Turska, pisala je ranije Nova ekonomija.
NAJBOLJI U ISTORIJI: „Bilateralni odnosi Srbije i Turske su na najvišem nivou u istoriji dve države i poseta turskog predsednika otvara prostor za dalje produbljivanje prijateljstva i saradnje“, izjavio je predsednik Srbije tokom posete svog kolege iz Turske.
Ova rečenica, iako izgleda kao da ju je izgovorio predsednik Srbije Aleksandar Vučić u oktobru 2017. ili u oktobru 2019, kada je Srbiju posećivao predsednik Turske Redžep Tajip Erdogan, zapravo je iz oktobra 2009. godine i izgovorio ju je – Boris Tadić.
Tada je turski predsednik bio Abdulah Gul i on je boravio u prvoj zvaničnoj poseti Beogradu. Naredne, 2010. godine, u Srbiju su došli i Gul i ministar spoljnih poslova Ahmet Davutoglu, da bi u julu došao i (tada) predsednik vlade Turske Erdogan. Tom prilikom je ponovo ocenjeno da su odnosi dve države „najbolji u dosadašnjoj istoriji“.
Osam godina kasnije, u maju 2018, tokom posete Turskoj, predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da su „odnosi Srbije i Turske najbolji u modernoj srpskoj istoriji“, da bi u oktobru 2019, prilikom nove posete Erdogana Srbiji, Vučić izjavio da su odnosi dve zemlje danas „možda i najbolji u savremenoj istoriji“.
KRAJ PRVOG DELA
Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs
Dinar će sutra neznatno promeniti vrednost prema evru i zvanični srednji kurs biće 117,2208 dinara za evro, saopštila je Narodna banka Srbije.Danas zvanični srednji kurs iznosi 117,1606 dinara za evro. ...
Izrada plana za ostvarivanje strateškog partnerstva Evropske unije (EU) i Srbije u oblasti održivih sirovina napreduje sporo zbog trenutne situacije u Srbiji, rekli su agenciji Beta obavešteni sagovornici u ...
Međugodišnja inflacija u Srbiji u martu ove godine bila je 4,4 odsto, a mesečna 0,1 odsto, objavio je Republički zavod za statistiku (RZS).Cene proizvoda i usluga lične potrošnje, kojima se meri inflacij...
Institucije u Srbiji koje su uključene u borbu protiv pranja novca i finansiranje terorizma treba da budu dodatno ojačane, izjavio je u petak ministar finansija Siniša Mali.On je predsedavao sednicom Кoo...
Iako se državni zvaničnici neretko hvale time da je Srbija prošle godine imala rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) koji je bio među najvišim u Evropi, uz obavezan epitet da je "ekonomski tiga...
Arhiv javnih skupova, koji prebrojava učesnike brojnih skupova u Srbiji, izneo je svoju procenu o broju učesnika skupa "Ne damo Srbiju"....
Na skupu "Ne damo Srbiju" u Beogradu došlo je do incidenta kada je došlo do guranja građana, napadnut je Nemanja Šarović, a jedno lice pokušalo je da oduzem i telefon novinara našeg lista....
Skup studenata i građana u Novom Pazaru počeo je incidentima, kada su studenti pokušali da spreče odlazak autobusa sa pristalicama vlasti za Beograd. Međutim, studenti su kasnije nastavili protest uz nešto promenjen...
Znamo li ko su bili Mihajlo Pupin i Milutin Milanković? Da, bili su univerzitetski profesori. Pupin na Univerzitetu Kolumbija u Njujorku (40 godina), a Milanković na Univerzitetu u Beogradu (46 godina). A po čemu ih pamtimo? Po tome što su bili izuzetni - naučnici, a ne po njihovom nastavnom radu....
PREMIUM sadržaji na platformi NovaEkonomija.rs Inforamcije koje imaju dodatnu vrednost
POGLEDAJ SVEОбавештења