Vesti iz zemlje

20.05.2023. 11:20

Nova ekonomija

Autor: Čedomir Savković

Budžet za poljoprivredu mora da bude duplo veći

Foto: Pixabay

Neke zahteve poljoprivrednika koji protestuju, poput povećanja subvencija po hektaru biće teško ispuniti, jer bi država za njih morala da izdvoji velike količine novca, smatraju analitičari. Oni naglašavaju da bi bužet za poljoprivedu morao da bude duplo veći od sadašnjeg i da iznosi oko milijardu godišnje.

Jedna od subvencija za koju je ministarka poljoprivrede Jelena Tanasković naglasila da država u ovom trenutku ne može ni zakonski da je ispuni je subvencija od 300 evra po hektaru, što je skoro četiri puta više nego sadašnji iznos od 9.000 dinara po hektaru.

„Ja mislim da ni to (subvencija 300 evra po hektaru) ne bi moglo mnogo da pomogne, pretpostavljam da to verovatno nije realno, imajući u vidu da bi to značilo jako veliki iznos para. Pretpostavljam da ovi u vladi bolje znaju da li to uopšte može da se realizuje, u skladu sa finansijskim i budžetskim kapacitetima“, kaže za Novu ekonomiju agroekonomista Milan Prostran.

Kako ocenjue, u Vladi Srbije verovatno shvataju da je subvencija po hektaru u iznosu od 300 evra potrebna poljoprivrednicima, ali kažu da o tome mogu da razgovaraju tek od sledeće godine.

Ipak, on dodaje, da postoji i mogućnost da se sa poljoprivrednicima pregovara o manjem iznosu subvencije po hektaru, kao i da im se na neki način garantuje kako će neki eventualno veći iznos biti isplaćen naredne godine.

„Puno je tu otvorenih pitanja koja su se verovatno akumulirala kao problemi, pre svega za ovu proteklu godinu je mnogo toga isplivalo na površinu da nešto u poljoprivredi Srbije ne štima“, dodaje Prostran.

Prema njegovim rečima, nelogično je kada predstavnici Vlade Srbije kažu kako ne mogu da odrede minimalnu zagarantovanu cenu mleka, koju traže poljoprivrednici. Kako objašnjava, ne stoji ni argument da tako nešto ne može da se sprovede na slobodnom tržištu, jer je takva mera već usvojena u Hrvatskoj, koja je članica EU.

Mnogi ljudi kako dodaje ne mogu da prihvate da je Srbija agrarna zemlja, a odluke u takvoj zemlji ne donose stručnjaci, već političari, a sa druge strane, budžet za poljoprivredu je mizerno skroman već godinama i morao bi da bude duplo veći od sadašnjeg, minimalno oko milijardu evra godišnje, kaže Prostran.

On objašnjava i da bi budžet za poljoprivredu trebalo kreirati na osnovu procentualnog udela poljoprivrede u bruto domaćem proizvodu (BDP-u) Srbije.

„Farmeri se sučeljavaju sa konkurencijom iz Evropske unije, mi smo potpisali SSP (Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju) i liberalizovali smo trgovinske odnose sa Evropskom unijom, gde dominiraju naši ekonomski i trgovinski odnosi“.

Prema njegovom mišljenju, ono što se sada kao bumerang vraća uništavanje nekih domaćih industrija, koje su proizvodile sredstva za proizvodnju u poljoprivredi.

„Sa stanovišta troškova u poljoprivredi ipak je lakše rešavati onda kada imaš svoju indsutriju moraš sve da uvoziš, pre svega mislim na veštačko đubrivo, sredstva za zaštitu bilja, gorivo, mehanizaciju“, dodaje Prostran.

Sve to, kako objašnjava, dovodi do visokih troškova u proizvodnji sa kojima pre svega mali poljoprivrednici ne mogu da se nose.

„Kada se troškovi proizvodnje uporede sa tržišnom cenom pšenice, kukuruza, soje, ja mislim da su poljoprivrednici najviše u strahu od njihovih niskih cena“, dodaje sagovornik našeg portala.

Poljoprivrednici uglavnom štedeli na prolećnoj setvi, sledi „opšta katastrofa“

Poljoprivrednici: Subvencije su nam pitanje opstanka

Važnost subvencija u biljnoj proizvodnji naglašena je zato što je neodrživo da srpski poljoprivrednici jedini u okruženju, od svih zemalja nemaju subvencije koje će im omogućiti da budu konkurentni na tržištu, rekao je za Novu ekonomiju Dragan Kleut iz Saveza udruženja poljoprivrednika Banata.

„Pogotovo u ovoj situaciji u koju smo dovedeni državnom odlukom o zabrani izvoza naših proizvoda gde smo u totalnom gubitku sa ovim cenama koje su došle na 20, 21, 22 dinara po kilogramu naših proizvoda“, dodaje Kleut.

Prema nejgovim rečima, poljoprivrednici su na gubitku 500 evra po hektaru i prinuđeni su na proteste, nemaju razumevanje Vlade Srbije, ali očekuju konstruktivniji razgovor sa njenim predstavnicima.

Prema njegovim rečima, Vlada Srbije je direktno odgovorna za ovakvu situaciju u kojoj se nalaze poljoprivrednici. Dodaje da preti totalni kolaps poljorpivrede.

Mera takozvanog plavog dizela, poput onog koji plaćaju poljoprivrednici u Hrvatskoj i koji je oslobođen akcize je, kako dodaje, neophodna kako bi poljoprivrednici opstali u proizvodnji.

„Bez te mere nećemo biti konkurentni ni sa zemljama u okruženju, ni sa zemljama jesu i nisu u EU jer svi imaju taj neki plavi dizel ili dizel bez akcize. Mi nemamo subvencije na tom nivou koji oni imaju“, naglašava Kleut.

Kako je podsetio Milan Prostran, u Srbiji je problem i što u Srbiji od ukupnog broja poljoprivrednih gazdinstava, mala i srednja čine oko 78 odsto od ukupnog broja, sa od 0,5 do pet hektara zemlje u posedu.

To je kako podseća uočeno kao kritična tačka posle popisa poljoprivrede u Srbiji koji je sprovede 2012. godine.

Trenutne okolnosti u poljoprivredi, u Srbiji i Evropi Prostran kako dodaje, smatra vanrednim, pa država u skladu sa tim treba i da se ponaša, odnosno treba da donosi vanredne mere.

Poljoprivrednici: Ostajemo na protestima, čekamo poziv premijerke

Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Pre slanja komentara, molimo vas da se upoznate sa pravilima komentarisanja i pravilima korišćenja sajta.

Sajt je zaštićen pomocu reCaptcha i Google. Google Politika Privatnosti i Google Uslovi Korišćenja su primenjeni.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.