Kad od bilborda nastane tašna
Materijalu od kog se prave bilbordi, takozvanoj PVC foliji, potrebno je 1.500 godina da se razgradi u prirodi. Mnoge kompanije se reklamiraju ovim putem, a nakon što se reklama "ubajati" - dužne su da taj is...
Hemijska industrija „Zorka Šabac“ proslavila je u maju 2023. godine svoj 85. rođendan. Ta fabrika je tokom 20. veka postala jedno od najznačajnijih postrojenja hemijske industrije na Balkanu, a posluje i danas.
Početkom 21. veka, „Zorka“ biva privatizovana i od tada, pa do danas, uspela je da zadrži poziciju koju je nekada imala. Pod imenom Elixir Zorka, ova fabrika izvozi minerlano đubrivo danas u preko 80 zemalja sveta.
Preteča „Zorke“ iz Šapca bila je fabrika sa istom delatnošću osnovana u Subotici 1904. godine kada je taj grad još uvek pripadao Austrougarskoj monarhiji. Poslovala je u sastavu firme „Coltild“ iz Budimpešte, a bavila se proizvodnjom sumporne kiseline i plavog kamena.
Nakon Prvog svetskog rata, fabriku privremeno nacionalizuje Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca. Vlasništvo preuzimaju domaći akcionari, a 1920. godine osniva se Prvo jugoslovensko društvo za hemijsku industriju na deonice – Zorka, sa sedištem u Zagrebu.
DA LI STE ZNALI? Fabrika "Zorka Šabac" nosi ime po kneginji Zorki Karađorđević, supruzi kralja Petra I Karađorđevića i ćerki kralja Crne Gore Nikole I Petrovića. Naziv fabrike baštinio je i uspomenu na Osmi pešadijski puk "Kneginja Zorka" iz sastava Dunavske divizije vojske Kraljevine Srbije.
Već 1922. godine, paket akcija „Zorke“ prodaje se fabrici hemijskih proizvoda „Hungarija“ iz Budimpešte koja je tada bila u vlasništvu Društva za hemisjku industriju i metalurgiju iz Praga (Spolek) i „Solway and son“ iz Brisela. Te dve firme rukovodile su „Zorkom“ do 1941. godine.
Zbog sve veće potrebe za proizvodima ove industrije, uprava odlučuje da proširi proizvodne kapacitete i da to bude, kako je Kraljevina Jugoslavija smatrala nužnim, negde u untrašnjosti zemlje, a ne kao do tada, u pograničnom gradu – Subotici.
Uprava je razmatrala nekoliko gradova: Smederevo, Zabrežje kod Obrenovca, Šabac i Bosanski Brod. Izbor je pao na Šabac ne samo zato što industrija u Mačvi tada nije postojala, već i zbog rečnog saobraćaja i blizine reke reke Drine.
Na prostoru od 80 hektara u Šapcu se 1936. godine počinje gradnja novog fabričkog postrojenja. Izgradnja je koštala 30 miliona tadašnjih dinara, gde je 74 odsto troškova snosio „Spolek“, a 26 odsto „Solway“. Osnovano je novo hemijsko društvo sa sedištem u Beogradu, a ime je ostalo isto – Zorka.
U prvoj etapi proizvodnje, planirano je podizanje pogona za proizvodnju plavog kamena i sumporne kiseline. Novembra 8. 1938. godine svečano je puštena u rad fabrika u Šapcu. Ovom izgradnjom, Šabac postaje moderni industrijski centar. Već u prvim godinama poslovanja Zorke Šabac, izlazi se na tržište Rumunije, Grčke, Bugarske i Turske, a paralelno sa tim, Zorka je uspela da zagospodari tržištem teških hemikalija u Jugoslaviji.
Tokom Drugog svetskog rata, nemačke okupacione vlasti raskidaju suvlasnički odnos između fabrika u Subotici i Šapcu. Integrisanje ova dva privredna subjekta dogodilo se tek 1970. godine.
Nakon rata, u Zorki počinje proizvodnja novih sredstava za zaštitu bilja, a gradi se i pogon za proizvodnju sone kisline.
DA LI STE ZNALI? Godine 1947. osnovana je industrijska škola za obrazovanje kadrova za potrebe Hemisjke industrije "Zorka" Šabac, a danas je to Stručna hemijska i tekstilna škola Šabac.
U posleratnim godinama, Zorka se samo razvijala, povećavala kapacitete proizvodnje i širila asortiman. Šezdesetih godina prošlog veka pušta se u rad pogon za proizvodnju mineralnih đubriva. Zbog konstantne potrebe za sirovinama, Zorka kupuje rudnike Tamnava iz Koceljeve i Veliki majdan iz Ljubovije.
Sedamdesete godine bile su zlatne za „Zorku“. Tada je počela proizvodnja PVC-a, proizvodnja plastičnih ambalaža, ali i možda najpoznatiji proizvodi koji ubrzo postaju sinonim za ovu fabriku – glazirane i keramičke pločice i boje i lakovi.
Tako je od male fabrike tridesetih, „Zorka“ postala hemijsko-metalurško-rudarski kombinat sa preko deset hiljada zaposlenih tokom osamdesetih godina prošlog veka. Devedesetih godina, usled sankcija, „Zorka“ potpuno propada, a nekoliko hiljada zaposlenih ostaje bez posla.
Jedan od dobrih primera privatizacije, mada ih nema puno, jeste i privatizacija „Zorke“ 2009. godine. Elixir Group privatizuje imovinu „Zorka – mineralna đubriva“ i za kratko vreme ova kompanija uspeva da povrati poverenje kod domaćih poljoprivrednika, a istovremeno da izveze 60 odsto proizvodnje.
Elixir revitalizuje postojeća, ali i gradi potpuno nova postrojenja za proizvodnju na mestu nekadašnje hemijske industrije.
Elixir Zorka danas je lider u proizvodnji mineralnih NPK đubriva u Jugoistočnoj Evropi, a njen portfolio čini preko 30 različitih formulacija kompleksnih đubriva. Pored Šapca, proizvodnja postoji i u Prahovu koji je jedan od šest evropskih proizvođača fosforne kiseline, važne sirovine za proizvodnju mineralnih đubriva.
Sedamseset odsto ukupne proizvodnje koju čine 55 proizvoda, Elixir Group izvozi u 85 zemalja sveta. Sa preko 1.800 zaposlenih, godišnje proizvedu 600 hiljada tona NPK mineralnih đubriva i 300 hiljada tona fosforne kiseline.
Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs
Materijalu od kog se prave bilbordi, takozvanoj PVC foliji, potrebno je 1.500 godina da se razgradi u prirodi. Mnoge kompanije se reklamiraju ovim putem, a nakon što se reklama "ubajati" - dužne su da taj is...
Restoran „Momi Crazy Fish“ sa zadovoljstvom obaveštava javnost da se manifestacija „Dani Istre“, koja je počela 11. aprila, usled ogromnog interesovanja, nastavlja do 28. aprila. Zbog velikog broja posetilac...
U svetu postoji oko 28.420 centimilionera, uglavnom koncentrisanih u Njujorku, oko zaliva San Franciska, u Los Anđelesu, Londonu i Pekingu. Oni se nazivaju uber-bogati, a prema rečima izvršnog direktora komp...
Lifestyle Vesti iz zemlje Moda
Na ovogodišnjem prolećnom 53. po redu Perwoll Fashion Week-u koji je održan od 10. do 17. aprila, duh inovacija i prolećnog maštanja preovladao je i obuzeo sve ljubitelje mode. Bogatim programom, koji je sad...
PREMIUM sadržaji na platformi NovaEkonomija.rs Inforamcije koje imaju dodatnu vrednost
POGLEDAJ SVE