
Koliko će nas koštati gas?
Srpske vlasti su preko amandmana na budžet za ovu godinu uspele da izdvoje 1,4 milijarde evra za Naftnu industriju Srbije, a izdvajanja za gas koja tek čekaju Srbiju biće dodatni udarac fiskalnoj politici. U...

Radnicima u Srbiji trebalo bi omogućiti fleksibilniji način korišćenja godišnjeg odmora, što bi se postiglo ukidanjem obaveznog korišćenja prvog dela odmora u trajanju od najmanje dve nedelje bez prekida, saopštila je Nacionalna alijansa za lokalni ekonomski razvoj (NALED).
Zakon o radu trenutno omogućava radnicima da godišnji odmor iskoriste jednokratno ili u više delova, s tim što bi prvi deo morao da traje kontinuirano tokom deset radnih dana i da bude „potrošen“ u istoj kalendarskoj godini za koju je stečeno pravo na odmor.
Kasnije se ostatak može preneti i iskoristiti do 30. juna naredne godine, podseća NALED u saopštenju o svojoj studiji, takozvanoj „Sivoj knjizi“.
„Dosadašnja praksa je pokazala da veliki broj zaposlenih ne koristi prvi deo godišnjeg odmora u trajanju od dve nedelje, nego u zavisnosti od njihovih potreba i potrebe posla to bude i kraće od obaveznih deset dana, najčešće pet dana, ali i manje. Zaposleni često žele drugačiji raspored odmora, a zbog postojećeg zakonskog okvira, poslodavci nisu u mogućnosti da im izađu u susret. To je nešto što i inspekcija zamera poslodavcima prilikom inspekcijskog nadzora“, kaže šef jedinice za odnose sa javnošću u NALED-u Ivan Radak.
Prema njegovim rečima, namera zakonodavca prilikom uvođenja ove odredbe bila je da se radniku omogući duži odmor u kontinuitetu, ali baš zbog različitih potreba radnika i različite vrste posla trebalo bi im obezbediti veću mogućnost izbora.
SVI SEZONSKI RADNICI OD SADA MOGU DA IMAJU ZDRAVSTVENO I PENZIJSKO OSIGURANJE
„Preporuka Sive knjige 15 je da se prvi deo odmora iskoristi u trajanju od dve nedelje, ali da to ne mora da bude u kontinuitetu. Istovremeno, postoji neopravdano ograničenje utvrđivanjem roka do kada taj prvi deo mora da se iskoristi, a to je kraj kalendarske godine. Naime, celokupan godišnji odmor za prethodnu godinu je moguće iskoristiti do 30. juna naredne. Neretko se taj rok nezvanično prekorači“, dodaje Radak.
Među inicijativama za unapređenje položaja i standarda radnika, kao i njihovo administrativno rasterećenje je i preporuka za smanjenje fiskalnog opterećenja najnižih zarada, koje su u Srbiji visoko oporezovane u odnosu na druge zemlje i to poresko opterećenje doprinosi većem nivou rada na crno.
Takođe, među prioritetnim preporukama je i dugogodišnja inicijativa da se nakon uspešne primene elektronske procedure za prijavu sezonskih radnika u poljoprivredi, ona proširi na druge sektore u kojima je prisutan visok nivo rada na crno na privremenim, povremenim i sezonskim poslovima, kao što su građevinarstvo, turizam i ugostiteljstvo, poslovi pomoći u kući.
„U sektoru agrara ova procedura je omogućila da za četiri i po godine oko 75.000 sezonaca stekne pravo na penzijsko osiguranje i zdravstvenu zaštitu u slučaju povrede na radu za dane tokom kojih su radili, navodi se u saopštenju“, dodaje se u saopštenju.
Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs

Srpske vlasti su preko amandmana na budžet za ovu godinu uspele da izdvoje 1,4 milijarde evra za Naftnu industriju Srbije, a izdvajanja za gas koja tek čekaju Srbiju biće dodatni udarac fiskalnoj politici. U...

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) saopštila je da je ove godine dostigla značajnu prekretnicu u Srbiji, uloživši više od 10 milijardi evra u zemlju od 2001. godine kroz skoro 400 projekata.U Beogr...

Više od 78 odsto vozača u Srbiji smatra da bi u slučaju značajnog rasta cena goriva, država trebalo da reaguje smanjenjem akciza, dok 11 odsto njih veruje da bi trebalo povećati subvencije za kupovinu elektr...

Sindikat pančevačke Rafinerije zatražio je obraćanje generalnog direktora NIS-a, a upitao je i kadrovsku službu ima li strategiju u vezi sa statusom zaposlenih. Kako saznajemo, zaposleni traže informacije u ...
PREMIUM sadržaji na platformi NovaEkonomija.rs Inforamcije koje imaju dodatnu vrednost
POGLEDAJ SVE