
Kolumna Biljane Stepanović
Hajde Jano kuću da prodamo
Broj 73, septembar 2020.
Verovali ili ne, predsednik države Srbije Aleksandar Vučić ovo je stvarno izjavio: izgradnja nacionalnog stadiona, od svih stvari koje bi nam bile ...
Broj 73, septembar 2020.
Mila Pejčić
0 komentara
Većina firmi veruje da će se oporaviti u periodu do godinu dana. Najteže pogođeni sektori (turizam, saobraćaj i skladištenje, i kreativna industrija) očekuju duže vreme oporavka. Strategija oporavka od trenutne ili potencijalne krize likvidnosti se u najvećoj meri odnosi na odluku kompanija da bolje upravljaju novčanim tokovima (više od 70% firmi). Značajan je broj firmi koje planiraju da uvedu procene rizika klijenata, podsticanje tražnje kroz mogućnosti odloženog plaćanja, pregovaranje sa poveriocima o kasnijoj otplati duga/korišćenje avansnih plaćanja, kao i uzimanje kredita za likvidnost preko Fonda za razvoj
Prošle jeseni, pripremali smo se za istraživanje o faktorima rasta malih i srednjih preduzeća, postavljajući pitanje šta to određene firme čini uspešnijim od drugih. Da li se faktor uspeha kompanije krije u sektoru delatnosti, veličini firme, ili regiona u kojem posluje? Posebno nas je zanimao recept koji bi mogao važiti za sve, te smo se opredelili za pogled kroz poslovni model koji firma primenjuje za pristup tržištu.
Pokazalo se da digitalno osvešćene, finansijski pismene, izvozno orijentisane i firme koje su okrenute saradnji, ostvaruju iznatprosečne stope rasta poslovnih prihoda, produktivnosti i profitabilnosti. Digitalno osvešćene kompanije su one koje u poslovanju koriste prednosti digitalizacije, poput korišćenja internet prodavnice (Web Shop) i mogućnosti elektronskog plaćanja. To su kompanije koje imaju iskustva u digitalnom marketingu, koje su svesne značaja elektronske trgovine u svetu i Srbiji, i značaja naprednih digitalnih veština za zaposlene. Rezultati rasta tih kompanija su znatno bolji od rezultata prosečne firme.
Sa druge strane, kroz prizmu finansijske pismenosti pokazuje se da kompanije koje koriste eksterne izvore finansiranja i kategorišu potraživanja prema verovatnoći njihove naplate, te vide potraživanja kao bitan deo svoje imovine, takođe pokazuju iznatprosečni rast. Na kraju, firme izvoznice, naročito one na daleka tržišta, pokazale su iznatprosečne rezultate u periodu pre krize. Neki od pokazatelja sofisticiranosti u poslovanju su se posebno istakli, poput posedovanja veb šopa. Bez obzira na to da li posluju samo na domaćem tržištu ili su izvoznici, firme koje koriste elektronsku trgovinu ostvarile su bolje performanse. Ovo je pokazala ovogodišnja studija „pokretači rasta“ USAID-ovog Projekta saradnje za ekonomski razvoj.
Nismo ni slutili tada da će ubrzo neki od otkrivenih faktora rasta postati osnovne poluge „spasa“ poslovanja u globalnoj COVID-19 krizi. U martu 2020. ekonomija je zapala u „Great Lockdown“. Kompanije su se prilagođavale na različite načine. USAID-ov Projekat saradnje za ekonomski razvoj je u saradnji sa Privrednom komorom Srbije, pokrenuo istraživanje „Zajedno kroz krizu“, sa ciljem da u tri talasa uradi monitoring efekata krize na privatni sektor u Srbiji.
Rad od kuće i naplata potraživanja
Efekti krize koje su privrednici najsnažnije osetili bili su primarno vezani za optimizaciju radne snage: prelazak na rad od kuće i ograničenje radnog vremena, ali i za nemogućnost pokrivanja osnovnih troškova poslovanja i nemogućnost fizičkog prisustva kupaca/klijenata. Slede problemi u naplati potraživanja, odlaganje i otkazivanje porudžbina i teškoće u transportu i logistici. Nalazi upućuju i na osetljivost privatnog sektora po pitanju likvidnosti. Apsolutna većina kompanija je izvestila da očekuje probleme u izmirenju obaveza u poslovanju.
Iako ova kriza, drugačija od svih, utiče i na stranu tražnje i na stranu ponude, pojedini sektori privrede su snažnije pogođeni u prvom kvartalu krize, te se turizam i ugostiteljstvo izdvajaju kao najpogođeniji sektori, a odmah potom kreativna industrija i sektor saobraćaja i skladištenja. Ipak, poslovanje pojedinačne firme nije priča sama za sebe, već vertikalno i horizontalno povezana priča sa ostalim akterima u lancu kreiranja vrednosti. Istraživanje je pokazalo i da bi prestankom rada, dve trećine firmi uticalo na do 60 firmi iza sebe (dobavljača), i do 100 firmi ispred sebe (B2B kupaca). Oko 60% kompanija je uključeno u međunarodne lance snabdevanja, bilo kao uvoznik i/ili izvoznik, te se očekuje da će brzina oporavka najznačajnijih trgovinskih partnera, EU na prvom mestu, značajno uticati na performanse firmi u Srbiji i da će se kriza u talasima preliti na gotovo celu privredu.
Broj 73, septembar 2020.
Verovali ili ne, predsednik države Srbije Aleksandar Vučić ovo je stvarno izjavio: izgradnja nacionalnog stadiona, od svih stvari koje bi nam bile ...
Broj 73, septembar 2020.
Auto-industrija i u Srbiji i u svetu posle pandemije više neće izgledati isto, već sada se uveliko menja. Njena dalja transformacija, koja će zahte...
Broj 73, septembar 2020.
Vlasnici firmi-mrtvaca koje su prinudno likvidirane početkom ove godine počeli su da dobijaju pretnje-opomene od strane beogradskog pravobranilaštv...
Broj 73, septembar 2020.
Povoljni ekonomski vetrovi koji su duvali do krize prestali su, a potezi vlasti u privrednoj sferi pokazali su da ona nema pravi odgovor na ekonoms...
Broj 73, septembar 2020.
U Švajcarskoj je mogao da živi zapadni san: radi u „fabrici ideja“, proputovao je ceo svet, zaradio puno novca, a onda mu to više nije bio motiv. U...
Broj 73, septembar 2020.
Ministarstvo finansija je u periodu nakon 2015. godine mesečno izveštavalo o postignućima ekonomije Srbije. Tako ste mogli da vidite ko su najveći ...
Broj 73, septembar 2020.
Megalomanski spomenik Stefanu Nemanji krucijalni je dokaz da imamo posla sa grupom ljudi koji ozbiljno mrze Beograd. Iako za sada još nisu uspeli...
Broj 73, septembar 2020.
Naš čovek kada reši da ode na odmor, on voli i da potroši, da pojede, da popije, da se provede. Stranac neće, on je limitirao svoj budžet, a pogoto...
Broj 73, septembar 2020.
Više od polovine preduzeća u Srbiji je značajno pogođeno krizom zbog pandemije korona virusa, a najugroženija su preduzeća sa manje od 10 zaposleni...
Broj 73, septembar 2020.
Ni nepristojni nadimci, ni lascivne šale, ni intimna pitanja, a ni neželjeni dodiri - ništa ne bi trebalo da bude prisutno na radnom mestu. A šta k...
Broj 73, septembar 2020.
Da bi se umirili, ljudi često pribegavaju preuzimanju uloge žrtve. Uloga žrtve smiruje jer oslobađa odgovornosti. Ali, dugoročno je izuzetno samora...
Broj 73, septembar 2020.
Ja bih voleo da niko ne pomisli da mi želimo da se Železara u Smederevu zatvori. Zapošljava 5.200 ljudi, uz to 10.000 ljudi radi za kooperantska pr...
Broj 73, septembar 2020.
U svojoj novoj knjizi „Pokrov tame“, zasnovanoj na istinitim događajima, Dušan Miklja pripoveda kako se tokom prethodnih 50 godina trgovalo oružjem...
Broj 73, septembar 2020.
Kad je Đinđić „krao“ glisere *Mi revoluciju samo osmišljavamo, ponovo definišemo, uvodimo nove pojmove i definicije – bavimo se, zapravo sholastik...
Broj 73, septembar 2020.
Živimo u vremenu neizvesnosti. Posebno nakon epidemije korone, neizvesno je kako će svet dalje funkcionisati i kakve će sve posledice korona ostavi...
Broj 73, septembar 2020.
Možda najveća zanimljivost vezana za slikara nadrealizma Renea Magrita jeste ta da u njegovom životu nije bilo tajni, nikakvih skandala ni ekscesa....
Broj 73, septembar 2020.
Da l’ je tad ljubav već bila splasla kao tokom dugogodišnjeg braka, a on se „fucnuo“ i postao nepoželjan drugima, kako sam smatrala u krizi srednji...
Broj 73, septembar 2020.
Umesto običnog gala otvaranja izložbe slika, gde se svi lepo obuku, dođu i onda odu kući kako se to uvek očekuje, što zbog korone, što zbog želje z...
Broj 73, septembar 2020.
Prošlu godinu EPS je završio sa gubitkom od 33 miliona evra, umesto planirane dobiti od oko milion evra. Nema nažalost objašnjenja zašto je planira...
Nema komentara