Vesti iz izdanja

29.11.2020. 19:07

Autor: Jelica Stojančić

Da li smo sami u svemiru

Priča o opservatoriji Aresibo, Portoriko

Kad kažeš opservatorija, zamišljaš ogromni, najveći na svetu teleskop koji može da prodre u najdublji svemir, zavuče se u prostore udaljene od nas milione svetlosnih godina. Ti staviš oko na tražilo, odnosno vizir divovskog durbina i u direktnoj si vezi sa kosmosom. Možeš da vidiš i šta ET-iju mama sprema za ručak. 

Ali nije tako

Kad laik pogleda u nebo, on vidi romantiku, kišni oblak, sunčan dan u najavi, vidi sinonim za slobodu bez granica. Od početka sveta i veka ljudi su se bavili kosmosom, strasno se pitali odakle smo došli, kako smo nastali i još će stotine godina proći u polovičnim ili neodređenim odgovorima na ključna pitanja postanka, kako nas ljudi, tako i univerzuma. 

„Pa i ja takođe pomislim na beskraj i lepotu kosmosa, ali i na to kako zakoni fizike i matematike koje primenjujemo u svakodnevnom životu, važe svuda u svemiru i  koristimo ih da objasnimo objekte koji su toliko daleko od nas. To je baš moćno“, kaže za „Novu ekonomiju“ dr Snežana Stanimirović, redovni profesor na Katedri za astronomiju, na američkom Univerzitetu Viskonsin u Medisonu. Pre četiri godine, pozvana je da pristupi prestižnoj Američkoj asocijaciji za unapređenje znanja  (American Association for Advancement of Science) i sada je njen doživotni član, a lane je dobila stipendiju Gugenhajmove fondacije.  

Za razliku od matematičkog reda koji vlada u vasioni, na ovom fakultetu je semestar počeo pomalo haotično. Na početku nastave u septembru, broj zaraženih od kovida je naglo skočio, ali posle uvođenja pooštrenih mera ponašanja, pao na jedan odsto, izveštava ekskluzivno profesorka. Sa in-person časova, prešlo se na onlajn model. Ipak, ona drži časove na stari klasični način, oči u oči sa polaznicima. „Nosimo samo maske. Imam vizir, ali ga uglavnom ne koristim. Predmet koji držim je ‘laboratorijski’, praktični, i zato se ostvaruje u ličnom kontaktu, što mi se više sviđa. Teško je angažovati studente onlajn. Pošto nema skoro nikog na poslu, mogu da se obučem ko Marsovac i da niko ne pomisli da sam skrenula“, šali se profesorka i dodaje kako nam „treba šale u ovim mračnim  vremenima“. 

Slična dramatična situacija, ali drugačijeg katastrofalnog porekla, dešava se i u portorikanskoj  Opservatoriji Aresibo, gde Stanimirović vrši redovna istraživanja.  Spektakularni radio-teleskop, „glumac“ u filmovima „Kontakt“ i „Zlatno oko“ (Goldeneye) iz serijala o Džejmsu Bondu, sa Pirsom Brosnanom kao agentom 007, letos je ozbiljno oštećen i privremeno ućutkan. Do novih udara na teleskop došlo je i početkom novembra. Već kako to biva, kad jedno mesto krene da se para, i druga se lančano urušavaju. Otkačio se deo jednog kabla i opet napravio karambol. Olabavljena je jedna od sajli koja pridržava platfomu odnosno centralnu Gregorijansku kupolu, podešavajući njenu visinu kako bi teleskop mogao da se fokusira na astronomske objekte. „Letošnje pucanje kabla oštetilo je oko 250 aluminijumskih panela koji reflektuju i fokusiraju radio-signale, ali su oni lako zamenjivi. Dalja oštećenja komplikuju situaciju“, navodi profesorka, pitajući se gde će i pod kojim uslovima moći da se nastave njeni i studentski projekti ako se opservatorija zatvori.

U jednom američkom TV izveštaju o letošnjem incidentu u Aresibu, novinari su duhovito primetili kako sofisticirana opservatorija bez po’ muke rešava misterije svemira, ali za sada je tajna šta se u Aresibu zapravo desilo, zašto je pukao kabl koji je projektovan da verno služi bar narednih 15, 20 godina. Dobro je da kao režisere incidenta nisu pomenuli male zelene sa velikim očima…. 

Ovo je zapravo trebalo da bude rubrika o jednom respektabilnom pozivu i profesorki od renomea, a izmetnuće se u lament nad jednim teleskopom kojeg uskoro možda više neće biti. Po rečima profesorke Stanimirović, Naučna fondacija je u novembru zatražila da se teleskop razmontira ili rasturi. „Posle 57 godina, izgleda da je stigao kraj“, setno će profesorka. Lepotan iz Portorika ostaće u sećanju naučnika, posetilaca, ali i glamurozni filmski dekor mnogih holivudskih ostvarenja koja su ga proslavila. Mada, nikad se ne zna, možda dođe do spektakularnog obrta, da teleskop pre fajronta primi dugo priželjkivanu poruku „odozgo“, pa mu nadležni poštede život. Aresibo na čekanju, kosmos na potezu, penzija se možda odlaže…

Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Pre slanja komentara, molimo vas da se upoznate sa pravilima komentarisanja i pravilima korišćenja sajta.

Sajt je zaštićen pomocu reCaptcha i Google. Google Politika Privatnosti i Google Uslovi Korišćenja su primenjeni.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.