
Kolumna Biljane Stepanović
555 evra i druge bajke
Broj 81, jun 2021.
Broj 555 je baš lep, već na prvi pogled privlačan, odmah se nekako „lepi“ za oči. Propagandni genije&marketinški mag Aleksandar Vučić upravo zbog t...
Broj 81, jun 2021.
Biljana Stepanović
0 komentara
Preduzeće Frutorga je jedan od dva najveća proizvođača organskog voća u topličkom kraju. Vode ga mladi ljudi, brat i sestra, proizvode sami i sa kooperantima višnje, šljive, jagode i dunje, imaju sertifikate organske hrane i zahvaljujući tome izvoze u Evropu. Mladi su i školovani, ali ne za poljoprivredu. Kako je taj put izgledao, pričali smo sa Momčilom Paunovićem.
U materijalu USAID piše da ste vi najveći proizvođač organskog voća u topličkom kraju, kada ste i kako počeli ovaj posao?
Sve je počelo 2008-2009. godine kada smo na svojim parcelama počeli da primenjujemo pravila organske proizvodnje. To je bilo u saradnji sa firmom „Midi organik“ iz Blaca. Na osnovu prijateljstva sa njima krenuli smo u tu priču, imali smo poljoprivredno porodično gazdinstvo. Kada smo završili studije, sestra ekonomiju i ja Filozofski fakultet, a otac je agroekonomista, seli smo i razgovarali, imali smo 6-7 godina iskustva sa organskom proizvodnjom, i tako smo odlučili da otvorimo svoju firmu. To je bilo zahtevno, sestra i ja smo koristili očevo iskustvo koje je zaista veliko u poljoprivredi. Godine 2014. smo kao poljoprivredno gazdinstvo krenuli sa sušarom i hladnjačom, onda smo 2015. godine zvanično registrovali firmu i od tada kreće naša firma. Sada radimo sestra i ja i imamo oko 20 zaposlenih u sezoni, izgradili smo novi objekat i sada imamo potrebu za zapošljavanjem ljudi na neodređeno radno vreme, umesto sezonski kao do sada.
Pošli ste od nule i za pet godina ste i stigli dovde, šta treba da bi se to uradilo?
Organska proizvodnja je postala dosta popularna poslednjih nekoliko godina. Međutim, ljudi malo znaju o tome, počevši od načina organske proizvodnje, njene primene, njenih postulata koji se moraju poštovati jer je veoma zahtevna. Mi smo ovde imali pre svega agroekološke uslove za organsku proizvodnju. Onda smo krenuli da širimo kooperativu ljudi, to je najteži posao. Gledali smo da to napravimo na nekoj familijarnoj osnovi, da uzmemo ljude u koje imamo najviše poverenja, pa je to krenulo porodično – sa stricem, ujakom, kasnije se proširilo na kumove, kojih smo imali dosta u susednom selu. Kada su ljudi videli da je to uspešan način rada, da u teškim godinama kada nemate otkupa ili je otkup dosta ispod cene koštanja robe, a mi smo plaćali redovno, uredno i po višoj ceni, počeli su da nam veruju. Ljude smo edukovali svake godine, prvo moraju da saslušaju predavanje o organskoj proizvodnji, zatim naš inženjer izlazi na teren da vidimo da li može na tim parcelama da se započne organska proizvodnja i kada se sve to poklopi, možemo da radimo posao.
Kako ste počeli da tražite tržište?
Tržište je najosnovnije. Možete imati bolji sok od Koka-Kole, ali ako nemate tržište, džaba vam sve. Mi smo počeli sa suvom šljivom, imali smo gde da je prodamo, a onda smo krenuli da širimo ponudu.
Već ste imali tržište za suvu šljivu?
Jesmo u zemlji, međutim kada ulazite u organsku proizvodnju, ne možete odmah za jednu godinu da dobijete status organskog proizvođača. Morate da prođete tri godine konverzije zemljišta iz komercijalnog u organsko i kad ste to postigli i dobili potvrdu inostrane sertifikacione kuće, pa onda i domaće sertifikacione kuće da ste zvanično u organskoj proizvodnji, tada se pojavljujete na svim sajtovima da imate status organik i onda vas kupci sami zovu.
Kako ste prošli kroz ovu krizu izazvanu koronom?
Sa ovim načinom života, kada se ljudi hrane nezdravo, kada je počeo kovid to je bio moj najveći strah, kako ćemo proći sa proizvodnjom organske hrane koja je veoma skupa. Međutim, kupci u inostranstvu će se odreći novih automobila, odreći će se novog stana, ali neće se odreći zdrave hrane. Organska proizvodnja je počela tri puta više da se koristi u periodu pandemije jer su ljudi ulagali u svoj imunitet, u zdravu hranu. Naravno sve to mora da bude sertifikovano, provereno i onda smo kao takvi dobili još veću šansu. Osim toga, pojavila se Kina kao izuzetan konkurent u kupovini.
Imate li vi dovoljno proizvodnje za Kinu?
Naravno da ne, ali ja ih pratim na tržištu, oni su se pojavili. Mi imamo EU sertifikat, za to tržište smo se specijalizovali baš kako treba, sada smo u procesu dobijanja ENOP standarda koji je za američko tržište.
Pomogao vam je i USAID. Kako ste uopšte došli do njih?
Mislim da smo preko Privredne komore Srbije čuli za USAID projekat i konkurisali, bili smo pozvani, ušli u uži krug firmi koje se biraju, predstavili smo naš plan, naše potencijale, naše vizije, ciljeve i onda su oni nama dali šansu da radimo. To je bio obostrani rizik. Sa njihove strane jer ulažu određenu sumu novca u nas i ne znaju šta će ispasti, a sa naše što smo preuzeli obavezu prema njima. U poljoprivredi je rizik - možete imati savršenu robu, ali pet minuta grada je dovoljno da sve uništi.
Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs
Broj 81, jun 2021.
Broj 555 je baš lep, već na prvi pogled privlačan, odmah se nekako „lepi“ za oči. Propagandni genije&marketinški mag Aleksandar Vučić upravo zbog t...
Broj 81, jun 2021.
Srbija se polako približava izborima - do početka kampanje ostalo je samo 8 meseci. Zbog bojkota prošlogodišnjih izbora, ali i zbog stalnog režimsk...
Broj 81, jun 2021.
Srbija je zemlja u kojoj istovremeno ima previše vakcina jer građani ne žele da se vakcinišu i u kojoj nastane stampedo građana, jer žele da se vak...
Broj 81, jun 2021.
U pripremi su različita finansijska sredstva koja će pomoći u borbi protiv poplava, zagađenja, i doprineti smanjenju emisije ugljenika u transport...
Broj 81, jun 2021.
Trideset godina se razvlači privatizacija nekadašnjih društvenih preduzeća i ne vidi joj se kraj. Sada je situacija ipak nešto bolja nego pre nekol...
Broj 81, jun 2021.
U ovom trenutku skoro sve kapitalne investicije u državi ugovorene su direktnim pogodbama mimo procedure javnih nabavki. Utisak je da ako se stvari...
Broj 81, jun 2021.
Kada se uzme u obzir sve ono što je predviđeno budžetom za 2021. godinu i kada se to bude realizovalo, rast duga prema Kini biće enorman i kretaće ...
Broj 81, jun 2021.
Već sada je skoro izvesno da ćemo 2022. godinu započeti u mnogo čemu drugačiji, ne samo organizaciono, već pre svega napredniji u suštinskim aspekt...
Broj 81, jun 2021.
Stvoreni smo da budemo u skladu sa prirodom, da radimo u timu i tako rešavamo probleme. Time što više vodimo računa o urođenim instinktima čoveka,...
Broj 81, jun 2021.
Na ceremoniji uručenja godišnjih VIRTUS nagrada za filantropiju u organizaciji Trag fondacije, Raiffeisen banci je dodeljena Nagrada za dugoročno p...
Broj 81, jun 2021.
Najbolji teniser sveta Novak Đoković i Raiffeisen Bank International AG (RBI) sa sedištem u Beču objavili su početak saradnje. Đoković, koji je na ...
Broj 81, jun 2021.
U periodu kada se cela planeta suočava s mnogobrojnim ekološkim i zdravstvenim izazovima, pokazuje se da je dobrodošla svaka podrška privatnog sekt...
Broj 81, jun 2021.
Jedan od najčešćih slučajeva u srpskim sudovima su tužbe zbog kršenja prava na suđenje u razumnom roku zbog predugog trajanja, ili zato što se sluč...
Broj 81, jun 2021.
Šta lokalna zajednica nudi ženama, a šta žene mogu da pruže njoj? I kako izgleda započeti posao na selu, u tradicionalnoj sredini gde su uloge čvrs...
Broj 81, jun 2021.
Sad su ogoljeni svi problemi u radu specijalnih škola. Da nije bilo roditelja, nastavnici ne bi mogli da sprovedu nastavu na daljinu Marijana Mila...
Broj 81, jun 2021.
Ako smo rasli i dalje živimo u okruženju gde se zapošljava „preko veze", gde se diplome kupuju, gde je najvažnije ko su ti prijatelji, a ne šta ume...
Broj 81, jun 2021.
Ne nosimo li od davnina masku pred svetom? Nismo li već uveliko bili distancirani i pre ove pandemije? Tema otuđenja nas proganja još od polovine p...
Broj 81, jun 2021.
Sreća je najvažnija stvar koja se događa u našim životima, pa tako i u umetnosti. Takav je slučaj kod svih, pa i kod mene. Znam da sam talenovran u...
Broj 81, jun 2021.
Mihailov režim je počeo da se lјulјa iznutra. Kako piše Slobodan Jovanović u svojoj istoriji, u budućnost režima niko nije verovao. „U Beogradu je ...
Broj 81, jun 2021.
Knjige daju nova i šire stara znanja, ali time često i negiraju i preinačavaju ona koja smo imali, razarajući predrasude, stereotipe i prećutkivanj...
Broj 81, jun 2021.
Jedno je povremeno se uključiti u vaspitavanje, a drugo svakodnevno robovanje dečjim prohtevima i potrebama, počev od trivijalnog doručka, ručka, v...
Broj 81, jun 2021.
Poslednji pravi boem, tako su opisivali italijanskog umetnika koji je u Pariz došao da uči slikarstvo i uživa u ljubavnim avanturama. Bio je zavisn...
Broj 81, jun 2021.
Kako ćemo živeti zajedno? / How will we live together? tema je ovogodišnjeg bijenala koji je postavio umetnički direktor – kustos trenutno aktuelno...
Nema komentara