Od pisanja mejlova i školskih radova, do uređivanja profila na aplikacijama za upoznavanje, veštačka inteligencija sve više oblikuje svakodnevnu komunikaciju, a korisnici joj se okreću i radi digitalne terapije.
Neki posmatraju ChatGPT kao dobru alternativu terapiji ili razgovoru sa prijateljima jer je besplatan, dostupan u svakom trenutku i nudi prilagođene i detaljne odgovore.
„ChatGPT mi je pomogao više nego 15 godina terapije. Bez šale“, samo je jedan od komentara na Reditu, gde su korisnici delili uskustva sa upotrebom veštačke inteligencije kao alatke za digitalnu terapiju.
Mnogi su istakli da su transkribovali cele svađe koje su imali sa cimerima ili partnerima, te pitali veštačku inteligenciju da ih analizira i da im savete iz „perspektive psihologa“.
Kao razloge za lične razgovore četbotom korisnici navode da im ovaj vid komunikacije omogućava iskrenost bez straha od osude drugih ljudi. Takođe ističu da vaštačkoj inteligenciji ne mogu da dosade, pa mogu satima pisati o istom problemu.
Studija Univerziteta u Torontu pronašla je da veštačka inteligencija nekada ume da generiše empatične odgovore pouzdanije i doslednije od ljudi.
Ipak, psiholozi naglašavaju da ovaj vid digitalne terapije može uticati na to da se korisnici osećaju još anksioznije i usamljenije. Kao problem ističu da ovaj vid komunikacije može da razvije potrebu za stalnom potvrdom i traženjem utehe.
Kako četbotovi kreiraju personalizovane poruke sa ciljem da se one dopadnu korisnicima, mogu da podstaknu i odobravaju loše ponašanje.
Potencijalni problem je i zaštita podataka o korisnicima. Razgovori između klijenta i psihoterapeuta zasnivaju se na prinicipima povereljivosti u radu, koji ne važe nužno za AI kompanije.