Mandarine, pomorandže, limuni i grejpfruti nakon berbe prskaju se fungicidom koji se zove imazalil i nije bezbedan za ljudsku upotrebu. Većini građana promakne deklaracija u radnjama na kojoj je se nalazi ova informacija te brojni recepti uključuju rendane kore limuna ili narandže.
Zoran Vujčić profesor u penziji Hemijskog fakulteta u Beogradu objašnjava za Novu ekonomiju da se kora citrusa prska fungicidom imazalil da bi se sprečio nastanak buđi. Iako nešto od toga prodre do ploda voćke, naša jetra uspešno profesuira toksine, ali to nije razlog da se jede kora.
,,Kora citursa je strogo zabranjena. Kada se očisti kora se baca! Takođe, kada dođe do mehaničkog oštećena voća, hemikalije sa spoljašnjosti kore mogu da prodru unutra, ali se i često stvara buđ. Neke od gljiva na mestu gde počinju da rastu luče alfatoksine. Zbog toga se ne jede ni voće koje je počelo da se fermentiše ili buđavi“, upozorava profesor.
Mnoga domaćinstva voće i povrće čiste deterdžentom za suđe ili potapanjem u sodu bikarbonu. Međutim, profesor Vujčič objašnjava da se toksini ne mogu oprati, skinuti alkoholom ili dezinfikovati ozonizatorima, novim uređajima koji se koriste za čišćenje hrane. Ozonizatori rastavaraju sve što pada po voću u prodavnici ili na pijaci te nam se čini da je sve očićeno, ali se toksini poput imazalila ne mogu ukloniti.
Profesor podseća i da su ,,domaća“ sredstva za čišćenje prašine ili prozora u kojima se koriste kore limuna ili narandže opasna, jer se fermentacijom organsko jedinjene imazalil razmnožava. Stoga, koru ne treba rendati u kolačima, koristiti za napitke ili u sredstvima za čišćnjenje.
Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs
Čudovišta više ne moraju da budu ubice, vampiri, natprirodne sile ili nešto treće. Sad je to običan momak iz kraja za koga će komšiluk reći da je ,,fin dečko". Ipak, taj dobar momak ima neke potrebe koje će ...
U vremenima kada globalne ekonomske i klimatske promene oblikuju našu stvarnost, koncept "nove ekonomije" sve više dobija na značaju. Reč je o ekonomiji koja nije bazirana isključivo na rastu BDP-a po svaku ...
Zašto neki ljudi, uprkos snažnoj želji da smanje telesnu težinu, odustanu već posle nekoliko nedelja? Odgovor se često ne nalazi ni u dijeti ni u fizičkoj aktivnosti, već u psihološkim obrascima koji oblikuj...
Globalna nestašica i rekordne cene proteina iz surutke (whey) već su pogodile vežbače u Americi i Kanadi, koji se suočavaju sa suženim asortimanom. Protein je poskupeo i u Srbiji, a domaći prodavci suplemena...
NOVA EKONOMIJA
prtplatite se za čitanje premium sadržaja
PREMIUM sadržaji na platformi NovaEkonomija.rsInforamcije koje imaju dodatnu vrednost
Koristimo kolačiće kako bismo osigurali da vam pružimo najbolje iskustvo na našoj veb stranici. Ako nastavite da koristite ovaj sajt, pretpostavićemo da ste saglasni sa tim.