Kada biste mogli da promenite jednu stvar u svetu, šta bi to bilo?
Obrazovno-vaspitni sistem. Individualno gledano, po fizičkim karakteristikama i koeficijentu inteligencije ljudi na različitim stranama sveta se u proseku ne razlikuju. Ono što pravi razliku je način na koji ljudi organizuju svoja društva koja mogu biti više ili manje demokratska, nasilna, koruptivna, kriminalna, efikasna, pravedna itd. Smatram da se u osnovi dobrog društva nalazi obrazovno-vaspitni sistem koji ne posmatra čoveka kao sredstvo za postizanje nekog cilja već kao cilj po sebi.
Kada biste mogli da predložite novi predmet koji bi se učio u školi, šta bi to bilo?
Moral i empatija. Moral podrazumeva naše procene i akcije koje preduzimamo na osnovu naših procena, a koje imaju pozitivne efekte ili u najmanju ruku ne štete široj zajednici (društvenoj i prirodnoj). Empatija je čvrsto povezana sa moralom i ona govori o našoj sposobnosti da razumemo drugo biće, da saosećamo sa njim i da pomognemo u nevolji.
U sistemima u kojima se čovek posmatra kao sredstvo za postizanje nekog cilja u prvom planu su ciljevi koje treba postići (zavidna karijera, veliko bogatstvo, vrhunski rezultati itd.) i reputacija. U takvim sistemima, čovekova sreća je u direktnoj zavisnosti od uspeha u postizanju ciljeva zbog čega je je neretko spreman na sve bi dostigao željeni ishod usled čega u potpunosti izostaju osnovna moralna načela i empatija.
Sa druge strane, u sistemima u kojima je čovekova dobrobit cilj, u prvom planu su čovekovi kapaciteti i uloženi trud da se oni dostignu – zadovoljstvo proizilazi iz sopstvenog saznanja da smo u svojim stremljenjima dali sve od sebe. Za razliku od prvog slučaja u kojem se uspeh čoveka posmatra u odnosu na druge, ovde se uspeh posmatra u odnosu na samog sebe. Kapacitet suočavanja sa samim sobom zahteva moralnost, moralnu hrabrost, empatiju, sposobnost stalnog preispitivanja, pokajanja i promena.
Ako biste mogli da nametnete jedno pravilo koje svi na svetu moraju da poštuju, koje pravilo bi to bilo?
Obavezna borba protiv sopstvene i tuđe pohlepe. Pohlepa je izvor velikih društvenih zala poput uništavanja prirodnog okruženja, siromaštva, nejednakosti, nasilja itd. Efikasna sredstva u borbi protiv pohlepe su moral i empatija.
Da možete da predložite tri pametne stvari koje svako u životu treba da uradi, šta bi to bilo?
Neprekidan rad na sebi:1. Ključno je izabrati poziv koji volimo i u kojem uživamo. 2. Nije sve u radu. Najmanje u istoj meri je važno da naučimo da uživamo i da se opustimo. 3. Život je sam po sebi privilegija zbog čega treba da budemo zahvalni. Zahvalnost nas uči da uživamo u svojoj i tuđoj sreći.
Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs
Početak 21. veka obeležava značajan prelazak u načinu na koji razmišljamo o ekonomiji i potrošnji. Sve je manje reči o pukoj akumulaciji bogatstva i maksimizaciji profita, a sve više o održivosti, etičnosti ...
Pitanje koliko bi Bugarsku koštalo da bude domaćin Evrovizije brzo je postalo predmet javne debate nakon pobede , a bugarski zvaničnici, ekonomisti i gradski čelnici su se izjasnili o finansijskim razmerama...
Plan francuske vlade da studentima van EU naplati i do 16 puta više školarine izazvao je burne reakcije. Dojče vele (DW) analizira sistem naplate školarine širom Evrope, unutar i izvan EU.
Francuska
Progr...
Kada se pomene Malta, gotovo svi odmah pomisle na čuvenu Plavu lagunu na ostrvu Komino. Fotografije nestvarno tirkiznog mora već godinama obilaze društvene mreže, turističke magazine i Instagram profile širo...
NOVA EKONOMIJA
prtplatite se za čitanje premium sadržaja
PREMIUM sadržaji na platformi NovaEkonomija.rsInforamcije koje imaju dodatnu vrednost
Koristimo kolačiće kako bismo osigurali da vam pružimo najbolje iskustvo na našoj veb stranici. Ako nastavite da koristite ovaj sajt, pretpostavićemo da ste saglasni sa tim.