Lifestyle

15.08.2024. 14:11

Autor: B. Lj.

Gde u Srbiji tokom avgusta otići na izlet: Najlepša mesta za par dana van grada

Golubačka tvrđava

Foto: Ljubar, Flickr, Golubačka tvrđava

Lifestyle

15.08.2024. 14:11

Srbija ima nacionalne parkove Kopaonik, Taru, Frušku Goru, Đerdap, desetine prelepih manastira, planine koje neki vole više leti da posećuju, ali i jezera, koja su tokom vrelih letnjih dana možda i omiljene destinacije domaćim turistima. Iako su Vrnjačka Banja i Sokobanja godinama najposećenije letnje destinacije, Zlatibor i Kopaonik, Stara planina ne zaostaju za njima.

I dok jedni vole da odu u grad, dosta je onih koji iz grada koriste svaki trenutak da pobegnu u prirodu. Nekima je dovoljna kućica u šumi da uživaju, ali evo nekih predloga gde se još može otići i videti još nešto osim živopisne prirode koja Srbiji svakako ne manjka.

Golubačka tvrđava

Golubac se prvi put pominje 1335. godine kao tvrđava sa ugarskom posadom. Uz Golubačku tvrđavu vezane su i razne legende. Jedna od popularnijih vezana je za prelepu princezu Golubanu, koja je odbivši nametljivo udvaranje turskog paše, bila kažnjena vezivanjem za stenu koja je štrčala iz Dunava tačno naspram grada ne bi li se pokajala.

Tvrđava je nedavno renovirana, a otvorena je za posetioce svakog dana, osim ponedeljkom, od 10 do 18 časova. Najjeftinije ulaznice za odrasle su 750 dinara, za decu 200, a penzionere 450 dinara. Golubac je smešten uz Dunav, između Donjeg Milanovca i Velikog Gradišta, gde oni koji žele da obiđu tvrđavu mogu da pronađu smeštaj, ukoliko žele da ostanu koji dan duže.

Carska bara

Ovaj prirodni rezervat nadomak Zrenjanina pod zaštitom je UNESCO. Udaljen je sat vremena vožnje kolima od Beograda. U Carskoj bari živi 250 vrsta ptica, među kojima ima i veoma retkih, kao što su orao belorepan, eja močvarica, livadska eja, kobac, čaplja kašikara. Carska bara se prostire na 1.700 hektara i dom je i za 24 vrste riba, ali i za divlje svinje, zečeve, lasice i lisice.

Nekada je na ovom mestu bilo nebrojano mnogo močvara, a postoji i nekoliko legendi o tome kako je dobila ime. Prema jednoj, hunski vladar Atila Bič Božji sahranjen je u zlatnom kovčegu baš na dnu ove bare.

Specijalni rezervat prirode „Carska bara“ je dostupan posetiocima svakoga dana od 9 do 18 časova. Ulazak u rezervat se naplaćuje 100 dinara za odrasle i 50 dinara za decu od 8 do 18 godina. U centru za posetioce postoji novo dečije igralište, novi mobilijari, klupe, dovoljan broj kanti za smeće, tehnička voda, toalet.

Uvac

Deo klisure reke Uvac proglašen je specijalnim rezervatom prirode, a osim po meandrima i mnogobrojnim pećinama Uvac je poznat i po tome što je prirodno stanište zaštićenih biljnih i životinjskih vrsta, pre svih beloglavog supa.

Ova vrsta orla lešinara ima raspon krila do tri metra i može dostići težinu i do 11 kilograma. Beloglavi sup je nakon Drugog svetskog rata bio pred izumiranjem, danas u SRP Uvac koji se nalazi na granici između Zlatara i Zlatibora živi između 450 i 500 ovih ptica.

Posebna vrednost kanjonskih delova su uklješteni meandri, čiji rtovi imaju visinu i do 100 metara. Mnoge turstičke agencije nude izlete do Uvca, a posebna ponuda je krstarenje Uvcem koje traje četiri i po sata, a čamcima se vozi 16 kilometara u jednom smeru.

Rtanj

Specijalni rezervat Rtanj prostire se na teritoriji opština Sokobanja i Boljevac u istočnoj Srbiji, a na njegovoj teritoriji registrovano je 20 vrsta slepih miševa, među kojima su i veliki, mali i južni poktovičar koji su na listi svetski ugroženih vrsta.

Rtanj je područje izuzetnih geomorfoloških i bioloških vrednosti i odlikuje se vrlo složenom geološkom građom, sa stenama starosti iz perioda paleozoika, mezozoika i kenozoika. Ova planina je poznata, pre svega po biljnom svetu, a kao prirodna retkost na Rtnju zaštićena je i biljka srpska ramonda, koju je 1874. godine otkrio Josif Pančić.

Najviši vrh je Šiljak na 1.565 metara, a odlazak do Rtnja može da bude samo izlet onima koji su, na primer, otišli u Sokobanju, koja je svega nešto više od 12 kilometara udaljena.

Viminacijum

Antički grad Viminacijum, nekadašnja metropola rimske provincije Gornje Mezije, prostire se na 450 hektara i smešten je nadomak Kostolca.

Jedan je od najznačajnijih arheoloških lokaliteta u Srbiji, a posetioci i sada mogu da vide Glavnu kapiju legijskog logora (Porta praetoria), Rimske terme, Amfiteatar sa 12.000 mesta, Mauzolej sa fresko oslikanim grobnicama u kojem je najverovatnije sahranjen rimski imperator Hostilijan, Mamut park sa ostacima životinja starih milion godina, Domus Scientiarum Viminacium – Naučno istraživački i turistički centar i Zanatski centar sa pećima za proizvodnju keramike i opeke.

Naselje je dobilo gradski status u prvoj polovini II veka, u vreme Hadrijanove vladavine, a prema istorijskim izvorima gotovo da nije bilo rimskog imperatora koji nije prošao kroz Viminacijum.

Radno vreme arheološkog parka je svakog dana od 9 do 19 časova, a ulaznice su od 550 dinara za osnovce i penzionere, 770 dinara za odrasle.

Oni koji se odluče da posete Viminicijum saznaće da je III veku, u vreme Gordijana III, Viminacijum postao kolonija i stekao pravo kovanja novca, a 284. godine, u neposrednoj blizini odigrala se i presudna bitka za prevlast nad ovim prostorima između dvojice rimskih imperatora Dioklecijana i Karina. Grad je definitivno razoren sredinom V veka u najezdi Huna i nikada ponovo nije obnovljen.

Felix Romulijana

Carsku palatu Felix Romulianu (Gamzigrad) car Gaj Valerije Maksimijan Galerije sagradio je krajem III i početkom IV veka u večni spomen na svoju majku i sebe. Podignuta je nadomak Zaječara, u mestu Galerijevog rođenja. Na površini od 6,5 hektara utvrđena je bedemom sa 20 odbrambenih kula.

Centar za svetsku baštinu u aprilu 2015. prihvatio je tentativni list Republike Srbije za prijavu Granice Rimskog carstva na našoj teritoriji. Uslov za upis jeste da dobro odgovara jednom od kriterijuma univerzalne vrednosti i da je autentično.

Radno vreme u sezoni je od 8 do 20 časova, a pojedinačne cene ulaznica su 500 dinara. Ture za obilazak Carske palate su na svakih 45 minuta, za decu do sedam godina ulaz je besplatan, dok penzioneri i studenti plaćaju 300 dinara.

Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Pre slanja komentara, molimo vas da se upoznate sa pravilima komentarisanja i pravilima korišćenja sajta.

Sajt je zaštićen pomocu reCaptcha i Google. Google Politika Privatnosti i Google Uslovi Korišćenja su primenjeni.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.