Kad se postavi pitanje koji je grad sa najviše mostova na svetu većina pomisli na Veneciju ili Amsterdam, ali nije tako. Grad sa najviše mostova, štro je upisano i u Ginisovu knjigu rekorda, nalazi se u Nemačkoj, jedan je od najvećih gradova u toj zemlji, ali i najvećih luka evropskog kontinenta, piše Putni kofer.
Radi se o Hamburgu, velikom lučkom gradu na severu Nemačke koji je sa Severnim morem povezan rekom Labom. On ima više mostova nego Venecija i Amsterdam zajedno – Venecija ima 435 mostova koji premošćuju njenih 150 kanala, dok ih Amsterdam broji najmanje 1.200 na ukupno 165 kanala. London, na primer, ima 35 mostova.
Kako se navodi, Hamburg ima negde između 2.300 i 2.500 mostova. Pojedini su stari, neki su ogromni, neki su pešački, a novi niču neprestano, piše Putni kofer.
Jedan od najslavnijih mostova u gradu jeste Kohlbrandbrik, koji grad krasi još od 1974. godine i jedan je od njegovih simbola.
Taj most je dugačak gotovo četiri kilometra i dovoljno visok da ispod njega prolaze brodovi. Ujedno je i drugi najduži most u Nemačkoj.
Postoje u Hamburgu i tzv. „mostovi starci“. Najstariji u gradu su Zolenbrik iz 1663. godine i Elerntorsbrick iz 1668. godine. Još stariji od njih uništeni su u velikom požaru 1842. godine.
Vrlo je zanimljiv i pešački, natkriveni most Ubersebrucke čije ime u prevodu znači Okeanski most. Njegova prva verzija izgrađena je još 1930. godine, onda je uništen u ratu pa obnovljen 30-ak godina kasnije.
Hamburg je druga najveća luka u Evropi, nakon Roterdama, a slovi i za jedan od najlepših gradova u Nemačkoj, omiljen među turistima koji padaju na njegovu zanimljivu kombinaciju starog i novog te živahnog noćnog života.
On je isto tako i grad muzike, jedan od najvećih na svetu, uz Njujork i London, a ima i više od 50 muzeja, 45 pozorišta i oko 100 koncertnih dvorana i klubova. Centar grada je pod zaštitom UNESCO, a poznat je i po velikom broju parkova i područja za rekreaciju.
Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs
Čudovišta više ne moraju da budu ubice, vampiri, natprirodne sile ili nešto treće. Sad je to običan momak iz kraja za koga će komšiluk reći da je ,,fin dečko". Ipak, taj dobar momak ima neke potrebe koje će ...
U vremenima kada globalne ekonomske i klimatske promene oblikuju našu stvarnost, koncept "nove ekonomije" sve više dobija na značaju. Reč je o ekonomiji koja nije bazirana isključivo na rastu BDP-a po svaku ...
Zašto neki ljudi, uprkos snažnoj želji da smanje telesnu težinu, odustanu već posle nekoliko nedelja? Odgovor se često ne nalazi ni u dijeti ni u fizičkoj aktivnosti, već u psihološkim obrascima koji oblikuj...
Globalna nestašica i rekordne cene proteina iz surutke (whey) već su pogodile vežbače u Americi i Kanadi, koji se suočavaju sa suženim asortimanom. Protein je poskupeo i u Srbiji, a domaći prodavci suplemena...
NOVA EKONOMIJA
prtplatite se za čitanje premium sadržaja
PREMIUM sadržaji na platformi NovaEkonomija.rsInforamcije koje imaju dodatnu vrednost
Koristimo kolačiće kako bismo osigurali da vam pružimo najbolje iskustvo na našoj veb stranici. Ako nastavite da koristite ovaj sajt, pretpostavićemo da ste saglasni sa tim.
To bi sns sve porusio