Marko Šćiban, Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije
Kako odgovorne kompanije mogu da pomognu u praćenju i zaštiti orlova krstaša, ugrožene retke ptice koja se nalazi na državnom grbu Srbije?
Kompanije mogu da pomognu na više načina, no to zavisi i od toga čime se bave, odnosno gde su stacionirane. Međutim, kako je krstaš sada postao izuzetno redak i kao gnezdarica skoncentrisan samo u severnom Banatu, to je mesto gde je akcija sada najhitnija.
Pomoć na uspostavljanju vetrozaštitnih pojaseva i zabrana/šumaraka u Banatu je od ekstremnog značaja da se u budućnosti mogu uspostavljati nove teritorije i da ptice mogu graditi nova gnezda. Očuvanje prirodnih staništa, pre svega slatina i pašnjaka na kojima žive tekunice, takođe su od ogromnog značaja, a u tome mogu pomoći velike poljoprivredne kompanije uz smanjeno i oprezno korišćenje pesticida.
Bezbedni dalekovodi i izolovanje opasnih konzola srednjenaponskih dalekovoda presudni su za smanjenje smrtnosti mladih ptica (elektrokucije), a u saradnji sa Elektrodistribucijom Srbije to je konkretna mera koja bi direktno pomogla očuvanju samih ptica. I na kraju, svaki pojedinac može da pomogne tako što neće koristiti otrove u prirodi ili će dojaviti DZPPS-u ukoliko sumnjive slučajeve zabeleži na terenu.
Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs
Film „Projekat G80 – formula koja (ni)je postojala“, realizovan povodom 80 godina postojanja kompanije Galenika, predstavlja inovativan način obeležavanja jubileja, korišćenjem originalne filmske forme „Mocu...
Svetski poznati američki košarkaški šou Harlem Globetrotters slavi izuzetan jubilej – 100 godina postojanja – i upravo je objavio sve stanice na svojoj istorijskoj turneji! U okviru ove veličanstvene proslav...
Sva tri mobilna operatera koja posluju u Srbiji, objavila su da su pustila 5G mrežu. Međutim, malo ko zna šta je zapravo 5G mreža i zašto je ona značajna, da li je opasna po zdravlje i da li ćemo kada upalim...
U domovima se sve češće koriste uređaji koji međusobno komuniciraju i obavljaju zadatke bez stalnog nadzora. Svetlo, grejanje, sigurnosni sistemi i aparati mogu da rade po pravilima koja korisnik postavi.
...
NOVA EKONOMIJA
prtplatite se za čitanje premium sadržaja
PREMIUM sadržaji na platformi NovaEkonomija.rsInforamcije koje imaju dodatnu vrednost
Koristimo kolačiće kako bismo osigurali da vam pružimo najbolje iskustvo na našoj veb stranici. Ako nastavite da koristite ovaj sajt, pretpostavićemo da ste saglasni sa tim.