Koja tri manja mestu u Srbiji imaju perspektivu da postanu digitalni habovi Srbije?
U poslednjih 50 godina, svedoci smo globalnog trenda nagle urbanizacije u gotovo svim zemljama sveta. U periodu oko 2010. godine, prvi put u ljudskoj istoriji je više ljudi živelo u urbanim centrima nego u ruralnim sredinama, dok je projekcija da će do 2050. godine dve trećine čovečanstva živeti u gradovimaa jedna trećina u ruralnim krajevima.
Srbija, nažalost, prati taj trend. Dok se stanovništvo smanjuje, mahom zbog niskog prirodnog priraštaja i delom zbog emigracije, povećan broj stanovnika je zabeležen samo u tri grada i dve opštine. Taj trend predstavlja problem, ali i razvojnu priliku za manje sredine koje se na vreme transformišu kao digitalni habovi koji privlače poseban profil stanovništva koji može da radi „na daljinu“ i stvara u digitalnom prostoru.
Tri primera koja mogu da naprave tu transformaciju su Divčibare, koje se razvijaju kao turistička destinacija, ali i kao mesto stvaranja digitalnih radnika koji slobodno vreme vole da provode u prirodi, zatim selo Vrmdža, koje privlači digitalne stvaraoce željne holistički ruralnog pristupa životu, i grad Kikinda koji privlači digitalne nomade već dugi niz godina, zbog svoje dobre povezanosti i pristupačnih cena za život.
Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs
Čak i kad je isti naziv banke, kao i one u kojoj imate otvoreni tekući račun u Srbiji, podizanje keša sa bankomata će vas gotovo uvek koštati. Koliko tačno - zavisi od vrste kartice, ali i od cenovnika svake...
Period venčanja je u punom jeku. Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, prošle godine u Srbiji sklopljeno je više od 30.000 brakova. Pa, iako niste vi ti koji staju na ludi kamen, verovatno jeste ...
Od TikTokova sa „skrivenim“ lokacijama u Hrvatskoj, do objava na Instagramu sa preporukama za restorane u kojima su ručali likovi iz Netfliksovih serija u Parizu, društvene mreže imaju sve direktniji uticaj ...
Radnik sa punim stažom i prosečnom platom u Nemačkoj može da očekuje nešto veću penziju od 1.600 evra, prema rezultatima tamošnje zvanične statistike. Mada, većina penzionera u praksi neće dostići ovaj iznos...
NOVA EKONOMIJA
prtplatite se za čitanje premium sadržaja
PREMIUM sadržaji na platformi NovaEkonomija.rsInforamcije koje imaju dodatnu vrednost
Koristimo kolačiće kako bismo osigurali da vam pružimo najbolje iskustvo na našoj veb stranici. Ako nastavite da koristite ovaj sajt, pretpostavićemo da ste saglasni sa tim.Ok