Lifestyle

24.06.2024. 19:30

Autor: B.LJ.

Srbija jedina ima dinar u Evropi, ali on je valuta u još sedam zemalja sveta

Novcanik sa dinarima Foto: Nova ekonomija

Lifestyle

24.06.2024. 19:30

Dinar je danas glavna valuta u osam zemalja koje su ranije pripadale Otomanskom carstvu – Alžiru, Tunisu, Libiji, Jordanu, Iraku, Kuvajtu, Bahreinu i Srbiji.

Prve dinare izdao je 696. godine nove ere kalif Abd al-Malik ibn Marvan, koji je nametnuo njegovu upotrebu kao jedinstvenu valutu za razmenu širom muslimanskog sveta.

Naziv je dobio od rimskog denara, novčića koji je bio u upotrebi dugi niz vekova, čije je ime sa korenom „deset“ prvobitno označavalo vrednost deset magaraca. Konkretno,reč „dinar“ potiče od latinske reči „denarius“, srebrnog novca starog Rima, koji je prvi put iskovan oko 211. godine pre nove ere.

Prvi srpski dinar iskovan 1873. godine

Srpski dinar prošle godine proslavio je 150 godina postojanja.

Zvanični novac u Srbiji postao je 12. decembra 1873, nakon usvajanja Zakona o kovanju srpske srebrne monete. Tada je uveden kao zvanična valuta Kneževine Srbije, a godinu dana nakon izdavanja prvih kovanica, 1876. štampan je prvi papirni novac – za potrebe finansiranja Srpsko-turskog rata.

On nije ušao u opticaj, ali prva papirna novčanica jeste – štampana je u Belgiji, a počela je da se koristi 2. jula 1884.

Koliko gde vredi dinar?

U Srbiji trenutno jedan američki dolar vredi nešto malo manje od 110 dinara, a evo koliko vredi u drugim državama koje ga koriste – u Bahreinu za dolar treba 0,38 dinara, u Kuvajtu je slično – 0,31 dinara.

U Tunisu američki dolar staje 3,13 dinara, dok je u Libiji potrebno 4,84 dinara za jedan američki dolar.

Najpribližniji američkoj valuti među dinarima je jordanski jer za jedan dolar treba izdvojiti 0,71 jordanskih dinara.

Najslabiji u odnosu na američku valutu su dinari u Alžiru, gde jedan dolar vredi 134,5 dinara, a još slabiji u Iraku – gde za jedan dolar treba čak 1.308 iračkih dinara.

Koliko će ko zaraditi na EURO 2024: Za pobedu milion, za nerešeno 500.000 evra

Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Pre slanja komentara, molimo vas da se upoznate sa pravilima komentarisanja i pravilima korišćenja sajta.

Sajt je zaštićen pomocu reCaptcha i Google. Google Politika Privatnosti i Google Uslovi Korišćenja su primenjeni.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.