Litijum ima ključnu ulogu u pravljenju svih tipova litijum-jonskih baterija koje napajaju električne automobile i najviše se proizvodi u Australiji, Čileu i Kini. Zbog težnje da se pređe na električna vozila, njegova proizvodnja postiže nove rekorde u poslednjih 25 godina.
Za razliku od Čilea koji je drugi proizvođač litijuma u svetu, gde se litijum dobija iz slanih rastvora, australijski litijum dolazi iz rudnika tvrdih stena koje sadrže mineral spodumen.
Kina je treći po veličini proizvođač, ima snažno uporište u lancu snabdevanja litijumom.
Pored razvoja domaćih rudnika, kineske kompanije su tokom poslednje decenije kupile nalazišta litijuma u vrednosti 5,6 milijardi dolara u Čileu, Kanadi i Australiji.
Kina takođe poiseduje 60 odsto svetskog kapaciteta za preradu litijuma koji se koristi u proizvodnji baterija.
U svetu se inače proizvodi sve više baterija i električnih vozila.
Zbog toga se predviđa se da će tražnja za litijumom dostići 1,5 miliona tona litijum karbonata (LCE) do 2025. godine i preko tri miliona tona te sirovine do 2030. godine.
Prošle 2021. godine u svetu je proizvedeno 540.000 tona litijum-karbonata, pa je potrebno da se u naredne dve godine ta proizvodnja treba utrostruči, kao i da se poveća skoro šest puta do 2030. godine.
Ipak, kako se dodaje, potrebno je od šest do više od 15 godina da novi projekti eksploatacije litijuma postanu aktivni.
Tabela najvećih proizvođača litijuma u svetuFoto: Screenshot/Elements.visualcapitalist.com
Zbog toga se predviđa se da će tržište litijuma biti u deficitu u narednih nekoliko godina.
Sjedinjene Države su proizvodile više od jedne trećine globalne proizvodnje litijuma 1995. godine.
Od tada pa nadalje do 2010, Čile je preuzeo poziciju najvećeg proizvođača, kada je proizvodnja litijuma u nalazištu Salar de Atacama doživela bum.
Kako se podseća, reč je o jednom od najbogatijih nalazišta litijumske slane vode na svetu.
Globalna proizvodnja litijuma je prvi put premašila 100.000 tona 2021. godine, kada se učetvorostručila u odnosu na 2010. godinu.
Trenutno je kako se objašnjava naglašena upotreba litijuma u proizvodnji električnih baterija.
Međutim, taj metal odnosno njegovo jedinjenje litijum-karbonat se dosta koristi i u proizvodnji keramičkog posuđa, jer mu povećava snagu i smanjuje toplotnu eksplanziju.
Litijum se takođe koristi i u proizvodnji stakla, kao i maziva za vozila, kao i u vazduhoplovstvu.
U Srbiji se u poslednje vreme dosta govori o eksploataciji litijuma tokom koje bi se koristila sumporna kislelina.
U finalu Lige šampiona ove godine, 31. maja, igraće Inter i Paris Sen Žermen. To će biti tek drugi put u 69 godina dugoj istoriji Kupa šampiona da će se italijanski i francuski tim sastati u borbi za trofej ...
Predsednik SAD Donald Tramp je danas predložio smanjenje carina Kini sa 145 koliko je sam ranije uveo, na 80 odsto.Odluku o smanjenju je doneo uoči sastanka delegacije dve zemlje u Ženevi tokom vikenda o...
Američki predsednik Donald Tramp rump i novi nemački kancelar Fridrih Merc složili su se sinoć tokom telefonskog razgovora da "brzo okončaju trgovinske sporove" SAD i Evropske unije (EU) o carinskim merama, ...
U vreme zahladnelih odnosa u energetici Evrope sa Rusijom, zvaničnici iz Vašingtona i Moskve razgovarali su o tome da SAD pomognu u oživljavanju prodaje ruskog gasa "starom kontinentu", reklo je osam izvora ...
U situaciji u kojoj se našao nakon neuspelog pokušaja susreta sa predsednikom SAD-a Donaldom Trumpom u njegovom privatnom rizortu Mar-a-Lago i na sreću, po Srbiju, izbegnutog diplomatskog skandala, srpskom predsedniku Aleksandru Vučiću nije preostalo ništa drugo nego da otputuje u...
Skraćenice ONO i DSZ većini čitalaca, posebno mlađe generacije, ne znače ništa. Možda im zvuče poznato i to onima čiji su očevi vojna lica. ONO i DSZ bile su skraćenice za opštenarodnu odbranu i društvenu samozaštitu i kao takve bile su...
U vikend broju lista Danas koji izlazi u subotu 10. maja čitaocima poklanjamo poster "Dobro došli u Ćacilend!" sa karikaturom Predraga Koraksića Koraksa....
NOVA EKONOMIJA
prtplatite se za čitanje premium sadržaja
PREMIUM sadržaji na platformi NovaEkonomija.rsInforamcije koje imaju dodatnu vrednost
Koristimo kolačiće kako bismo osigurali da vam pružimo najbolje iskustvo na našoj veb stranici. Ako nastavite da koristite ovaj sajt, pretpostavićemo da ste saglasni sa tim.Ok