Ostalo

25.10.2024. 09:43

Autor: Aleksandra Nenadovic

„Litijumska groznica“ jenjava u Argentini, firme zbog neisplativosti pauziraju aktivnosti

Mnogi investitori u Argentini zatvaraju litijumski projekte ili im menjaju namenu...

Foto: Pixabay

Ostalo

25.10.2024. 09:43

Argentinske površinski kopovi u takozvanom „litijumskom trouglu“ bile su jedno od najprometnijih mesta investiranje u litijumske projekte. Mnoštvo tamošnjih kompanija sada usporava ili prekida svoje aktivnosti, u iščekivanju porasta cene ovog minerala, izveštava Rojters.

Globalni sektor litijuma od Čilea do Zimbabvea je na mukama zbog cena koje su pale za preko 80 odsto od početka prošle godine, što se desilo usled prevelike ponude reusrsa, ali i opadajuće potražnje za električnim vozilima.

Ovo je otežalo dalje finansiranje projekata i ugrozilo profitne marže i kod velikih i malih rudarskih kompanija.

Intervjui Rojtersa sa skoro desetak rukovodilaca, zvaničnika i analitičara ukazuju da je situacija u Argentini ozbiljna, ali i kako bi to moglo da se odrazi na globalno tržište u ​​narednim godinama.

Argentina je od jula imala 30 kompanija u fazama istraživanja, početnog istraživanja i naprednog istraživanja širom regiona litijuma.

Tamošnje firme smanjuju broj radno angažovanih, potrošnju i zaustavile projekte istraživanja, a pad vrednosti litijumskih zaliha ostavio je neke firme ranjivim i podložnijim preuzimanju od većih „igrača“ na tržištu.

Na globalnom nivou, Argentina je četvrta po proizvodnji litijuma. Druga je na svetu po rezervama ovog resursa i bila je ključno mesto za investitore koji žele da osiguraju snabdevanje.

„Pripremili smo se za kišne dane – a zatekli smo oluju“, rekao je Huan Pablo Vargas de la Vega, generalni direktor australijske kompanije Galan Lithium, koja razvija projekat u basenu Hombre Muerto, u severnoj argentinskoj provinciji Katamarka.

Galan ima za cilj prvu proizvodnju u drugoj polovini sledeće godine, ali je smanjio targete prve faze za oko četvrtinu, sa 5.400 tona na 4.000 tona litijuma godišnje.

Pad cena litijuma potresa globalno tržište, vršeći pritisak na rudare da smanje troškove i podstičući veće interesovanje za spajanja i akvizicije, dok kompanije traže podršku da prebrode pad.

Ovog meseca rudarski gigant Rio Tinto kupio kupio Arcadium Lithium (Arkadijum) za 6,7 milijardi dolara.

Pet analitičara koje je konsultovao Rojters očekuju još akvizicija, posebno za projekte u ranoj fazi.

„Za kompanije koje ne proizvode i imaju resurse u Argentini, vrlo je verovatno da će dobiti ponude“, rekao je Federiko Gej, analitičar za litijum u Benchmark Mineral Intelligence.

Arkadijum vodi dva glavna projekta u Argentini. Širi region, uključujući Čile i Boliviju, drži više od polovine svetskih nalazišta litijuma, koji uprkos padu cena ostaje kritičan mineral za vlade i proizvođače automobila širom sveta.

Argentina će i dalje verovatno videti niz naprednijih projekata koji će se pojaviti na mreži u bliskoj budućnosti. Analitičari kažu da će biti još prepreka na putu, što će umanjiti procene proizvodnje za period od 2026. do 2028. godine.

To bi moglo da utiče na manjak snabdevanja za koji se očekuje da će se desiti krajem decenije kako potražnja bude rasla za litijumom za EV baterije i skladištenje energije.

„Morali smo da na neki način prestanemo da trošimo novac“, rekao je Jerko Zuvela, generalni direktor australijske kompanije Argosi Minerals, koja je ugasila pilot fabriku u Argentini i otpustila radnike na lokaciji.

Lokalni mediji su izvestili da je zatvaranje fabrike ostavilo 140 ljudi bez posla.

Upitan o izveštajima, Zuvela je rekao da je kompanija smanjila svoju radnu snagu zbog zastoja u demonstracionom objektu i promenila fokus na izgradnju komercijalnog postrojenja.

Konsultantska kompanija za rudarstvo sa sedištem u Velikoj Britaniji CRU Group rekla je Rojtersu da je snizila svoju prognozu proizvodnje u Argentini za 2027. za oko deset odsto i da više ne vidi potencijal da Argentina pretekne Čile, drugog svetskog proizvođača, do te godine, kao što se ranije očekivalo.

Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Pre slanja komentara, molimo vas da se upoznate sa pravilima komentarisanja i pravilima korišćenja sajta.

Sajt je zaštićen pomocu reCaptcha i Google. Google Politika Privatnosti i Google Uslovi Korišćenja su primenjeni.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.