„Domaćini“ ostali na Ovčaru, ali trguju na Dorćolu (AUDIO)
Prodavnica "Domaćini" koja se nalazi na Dorćolu u Beogradu nastala je kroz razvoj proizvodnje domaće ručno pravljene hrane, kaže njena vlasnica Marija Slović. Marija je tokom pandemije uspela da razvije i onlajn trgovinu svojim proizvodim...
Prodavnica „Domaćini“ koja se nalazi na Dorćolu u Beogradu nastala je kroz razvoj proizvodnje domaće ručno pravljene hrane, kaže njena vlasnica Marija Slović. Marija je tokom pandemije uspela da razvije i onlajn trgovinu svojim proizvodima i smatra da će se ta vrsta prodaje i dalje razvijati.
Preduzetnica Marija Slović bavi se proizvodnjom i prodajom mlečnih proizvoda. Mleko koje koristi za druge proizvode potiče sa planine Ovčar blizu Čačka, gde se nalazi njena porodična mlekara.
Marija je u podkastu Nove ekonomije „Neću da ćutim“ govorila o svom iskustvu u razvoju onlajn trgovine tokom pandemije, i o iskustvu koje je stekla tokom dugogodišnjeg bavljenja preduzetništvom.
„Za nas je logičan put razvoja bio da oformimo maloprodaju, pa su tako nastali ‘Domaćini’ „, objašnjava Marija.
Ona naglašava da je ta prodavnica plod rada jedne ozbiljne marketinške agencije koja je istraživala tržište i od koje je njena firma dobila mnogo predloga kako da proširi svoj biznis.
Na kraju je izbor pao na „Domaćine“, koji su bili jedan od predloga, jer kako Marija naglašava, predstavljaju sve vrednosti koje oni neguju.
„Mi se zaista trudimo da pored onoga što proizvedemo domaćinski, onako kako se to stvarno nekada radilo. Okupljamo i drugu manufakturu koja radi tu finu rukom rađenu neindustrijsku hranu“, kaže Marija.
Objašnjava da se radi o starim srpskim zanatskim proizvodima, kao i da to mogu da budu moderni proizvodi koji se nekada nisu pravili, ali je važno da se rade ručno i od lepih sirovina, kao i da u njima nema puno dodataka.
Prema Marijinim rečima industrija hrane je donela veliku korist ljudima, ali je veći deo ljudske populacije zbog toga izgubio zdravlje.
MARIJA SLOVIĆ O BUDUĆIM IZAZOVIMA U PROIZVODNJI HRANE (AUDIO):
Zbog toga se ljudi orijentišu zdravom načinu života i starim izvorima hrane koje, kako Marija smatra više nema kao nekad, bez obzira na sav trud koji se ulaže da se ona napravi.
„Mi proizvodimo samo beli sir u kriškama i kajmak u našoj mlekarskoj proizvodnji“, objašnjava Marija.
Pored toga, među njihovim dobavljačima nalazi se i mesarska radnja iz Čačka čiji su vlasnici Marijini roditelji.
Oni se bave pravljenjem pečenja.
Komentarišući situaciju na tržištu hrane koju je diktira pandemija korona virusa, Marija Slović primećuje da danas slabo rade restorani, hoteli, kuhinje za decu, pa su lanci snabdevanja orijentisani na maloprodaju.
„Svi beležimo rast u tom segmentu, u krizi uvek ima neko ko ide gore i neko ko ide dole, sada su karte bile tako raspoređene da smo mi i kao proizvođači hrane i prodavci beležili rast“, objašnjava sagovornica Nove ekonomije.
Smatra i da je posao jednog preduzetnika da stalno smišlja novine i da stalno bude spreman na promene.
RAZVOJ ONLAJN PRODAJE
„Jedna od stvari na koje smo mi dosta ponosni iako smo posustajali u nekom vremenu pre pandemije je onlajn prodaja. Mi imamo taj onlajn šop od prvog dana kada smo otvorili radnju na Dorćolu“, objašnjava vlasnica „Domaćina“.
Kaže da je u zadnjih trideset godina u Srbiji stalno bilo dobrih i loših vremena u preduzetništvu, pa su privatnici morali da budu spremni na promene i da smišljaju nove načine poslovanja.
Kada je pandemija počela, najveća promena je bila da pronađu pravi odgovor na sve zahteve svojih kupaca, kao i da razviju onlajn prodaju, koja pre pandemije davala skromne rezultate, ali se kasnije pokazalo da ima šansu za uspeh.
„Ta kultura kupovine hrane je uvek išla do toga da hrana mora da se vidi, da se pomiriše, da se proba, oseti, pa da se čovek odluči da li će kupiti, posebno sir i kajmak“, smatra Marija Slović.
USKRS U DOBA KORONE – OKIDAČ ZA RAST ONLAJN PRODAJE
Kaže da je za njenu firmu najizazovniji period bio za vreme uskršnjih praznika prošle godine, kada su uradili veliki broj porudžbina, jer je jedna od stvari koje prodaju čačansko pečenje koje se konzumira u vreme tog i ostalih verskih praznika.
„Mi smo tada imali 400 porudžbina koje smo morali da odradimo u dva dana, to je bio najveći izazov, obraditi (porudžbine), naći dostavu, organizovati“, objašnjava gošća podkasta „Neću da ćutim“.
Marija kaže da joj je u poslu dosta pomoglo to što je ona ocenjivač za bezbedost hrane, kao i da je zbog onlajn prodaje nmorala da napravi i jednu vrstu logističkog centra za porudžbine.
Pored toga zaposlili su i vozača koji je kasnije ostao da radi kod njih.
„Nakon toga onlajn prodaja je nastavila da živi, naravno ne na tom ekstremnom nivou kao što je bio tih nekoliko dana“, kaže Marija.
Pored toga što svoje proizvode prodaje u Beogradu, Marija kaže i da deo plasmana ide na Zlatibor.
Poznato je da ta planina poslednjih godina ubrzano postaje veliki turistički centar, pa se dosta ljudi se preorijentisalo na izdavanje apartmana.
Malo njih se bavi stočarstvom kako kaže vlasnica „Domaćina“, pa to otvara prostor za plasman proizvoda iz drugih delova Srbije.
Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs
Grad Užice redovno objavljuje podatke o aerozagađenju u tom gradu, ali se se stiče utisak kako su se građani na to navikli i ne bune se zbog toga kaže za podkast Nove ekonomije Zemlja znanja, kaže Zoran Filipović iz užičkog Radija Centrala.
Svake grejne sezone u Užicu je isto stanje, mnogo je hladno i mnogo se loži, a zagađenje vazduha sve veće, a građani se ne bune zbog toga.
Zoran sebe opisuje kako radijskog čoveka, a sa svojim sagovornicima u podkastu Radija Centrala često razgovara o raspoloženju ljudi u gradu koji je već godinama, pored Valjeva, ali i ostalih gradova u Srbiji, na žalost, poznat po i zagađenom vazduhu.
Foto:Nova ekonomija/Zoran Filipović, užički Radio Centrala
Kako nam objašnjava, jedna od retkih prednosti Užica u odnosu na velike gradove poput Beograda je što su blizu planine Jelova gora, Zlatibor, Tara, ali i Kanjon reke Đetinje sa svojim prirodnim lepotama.
Tamo može da se pobegne od zagađenog vazduha, planinari, šeta, vozi bicikl i udiše čist vazduh.
Međutim, prema Zoranovom mišljenju, problem nastaje kada jedna prirodna oaza postane popularna i poznata.
Tada kreće seča šume, kopanje i asfaltiranje puteva, ugrožavaju se njihove prirodne vrednosti.
Gosta podkasta Nove ekonomije bio je Milan Tomašević, iz organizacije Eko patrola Sremčica. Članovi tog udruženja obnovili su jedino kraško jezero u Beogradu i nekadašnje izletište predratnog Beograda, Rakinu baru.
Zbog nebrige i odlaganja otpada, jezero je bilo zapušteno, isušeno i zaraslo u trsku, pa su se meštani Sremčice 2019. godine organizovali i počeli radnu akciju sa ciljem da ponovo ožive svoje jezero.
Nakon par godina, rezultati su vidljivi golim okom, Sremčica ponovo ima svoje kraško jezero, koje inače nije uobičajeno u Srbiji, pa slobodnoi može da se kaže da predstavlja neku vrstu fenomena.
Meštani Sremčice vraćaju život u Rakinu baru
Eko patrola Sremčica sada predstavlja formalno udruženje građana, koje je registrovano u Agenciji za provredne registre (APR) i koje sada može da prima i donacije.
Vraćanje jezera u život rezultat je zajedničkih napora samih meštana. O njihovoj akciji Nova ekonomija je pisala i prošle godine.
Foto: Nova ekonomija
Milan Tomašević kaže za naš podkast kako u Sremčici postoji dosta ekoloških problema koji treba da se reše, od saniranja kanalizacije, koja se izliva u njive i šume.
Pored tih problema, u tom beogrdadskom naselju postoji i problem u vezi sa odlaganjem otpada.
Akcija čišćenja Rakine bare pokazala je kako građani sami mogu da reše neke veće ekološke probleme kada se sami udruže.
Jezero je svašta preživelo, jedno vreme je čak bilo i divlji kolektor za kanalizaciju. Sada postaje park sa drvećem, klupama, ribama i sve češće ga posećuju ptice.
U podkastu Nove ekonomije "Neću da ćutim" gost Biljane Stepanović je osnivać Udruženja "Zaštitnik privrednika i preduzetnika Srbije", Predrag Mitrović.
Tema podkasta je kako mali privrednici i preduzetnici u posluju u jednoj delikatnoj situaciji, u uslovima korona-krize, kada se vlast u Srbiji ne osvrće njihove zahteve povezane sa elementarnim opstankom.
NOVA EKONOMIJA
prtplatite se za čitanje premium sadržaja
PREMIUM sadržaji na platformi NovaEkonomija.rsInforamcije koje imaju dodatnu vrednost