TRUST MOZGOVA
NEČOVEŠTVO Obim i težina kršenja ljudskih prava koje su počinile iranske vlasti, posebno nakon smrti gospođe Amini, ukazuje na moguće činjenje međunarodnih zločina, posebno zločina protiv čovečnosti kao ...
Zdravstveni radnici su i dalje na prvoj liniji odbrane protiv korona virusa. Stomatolozi su zbog prirode svog posla veoma izloženi njegovom dejstvu, pa su mnogi znatno smanjili svoje poslovanje tokom pandemije. O toj temi za Novu ekonomiju,...
Stomatolozi su zbog prirode svog posla veoma izloženi korona virusu, pa su se mnogi vlasnici privatnih zubarskih ordinacija tokom pandemije suočili sa velikim smanjenjem obima posla. O najnovijim prilikama u kojima se našlo i žensko preduzetništvo u toj oblasti u podkastu Nove ekonomije „Neću da ćutim“ govorila je Diana Raščanin-Kraus, stomatolog iz Beograda.
Diana je vlasnica privatne stomatološke ordinacije koja je porodični biznis.
„Moj otac je krenuo da radi u ordinaciji, čim je to bilo moguće u bivšoj Jugoslaviji, a to je bilo negde oko 1989. godine“, kaže Diana.
Pričajući o nevoljama poslodavaca tokom pandemije korona virusa, Diana poredi s bombardovanjem 1999. godine, kada je zbog rata morala da prekine stažiranje.
U njenoj porodičnoj firmi pacijenti su i prijatelji onih „redovnih“ pacijenata, koji dugo godina dolaze u Dianinu ordinaciju.
Oni pacijenti koji žive u inostranstvu uglanom dolaze leti, za gregorijanski Božić (25. decembra) i to uglanom za neke „velike radove“, a manje dolaze u vreme Uskrsa, kada su u celoj Evropi odmori.
Neki stomatolozi su se bazirali i na rad sa strancima koji žive dve ili tri godine ovde u Srbiji, zbog posla, objašnjava sagovornica Nove ekonomije.
Prema Dianinim rečima, tokom prvog talasa pandemije, prošle 2020. godine, mnoge veće ordinacije sa više zaposlenih našle su se u problemu zbog obustave rada.
Dianina ordinacija, u kojoj ona radi sa svojom sestrom, tokom perioda zaključavanja na početku pandemije prošle godine nije imala previše problema zbog obustave rada, jer nema mnogo zaposlenih.
„Samo sam ja dolazila ako je nekom stalnom pacijentu bila potrebna hitna intervencija, ako je neko imao bol ili otok, pomagali smo ljudima (na taj način)“, kaže Diana.
Objašnjava da je dosta zubarskih ordinacija koje su se orijentisale na dentalni turizam, ne samo na našu diasporu, već im dolaze i stranci koji su privučeni tim istim cenama.
„Ako su imali većinu pacijenata koji dolaze iz inostranstva da to odrade u Beogradu, onda je taj udarac za njih stvarno bio još veći“, ukazuije Raščanin-Kraus, dodajući da su i njima ranije dolazili strani pacijenti, „ali mnogo manji broj (njih)“.
NOVIH 100 MILIONA ZA ŽENSKE INOVACIONE IDEJEDiana kaže da je državna pomoć u vidu minimalca svim preduzetnicima bila od koristi, jer „svaka pomoć je ipak pomoć.
„U našoj struci kada ne radite vi niste na nuli, nego u mninusu, tako da svaka pomoć smanjuje taj minus, što svakako vrlo znači“, objašnjava naša sagovornica Nove ekonomije naglašavajući da će se ubuduće oslanjati na „svoje snage“.
Smatra da će zajedno sa svojim kolegama uspeti da „preživi krizu, ali naglašava da period neizvesnosti ne bi trebalo da traje previše dugo.
Diana ocenjuje i da u njenoj branši niko neće biti toliko ugrožen da će zbog toga morati da prestane da sa radom.
Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs
NEČOVEŠTVO Obim i težina kršenja ljudskih prava koje su počinile iranske vlasti, posebno nakon smrti gospođe Amini, ukazuje na moguće činjenje međunarodnih zločina, posebno zločina protiv čovečnosti kao ...
Tvrdnja predsednika Srbija da bi eksploatacija litijuma Srbiji za 10 godina donela nivo razvoja srednje razvijenih evropskih zemaljama, prevazilazi sci-fi, navodi se u komenataru objavljenom u najnovijem nju...
Pošta Srbije i Privredna komora Srbije (PKS) pozvale su preduzetnice iz ruralnih i negradskih područja da se do 8. aprila prijave na nacionalni nagradni konkurs "100 uspešnih poslovnih žena", saopštila je Pr...
Grad Leskovac potpisao je sa Ministarstvom građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture ugovor za finansiranje Regionalnog inovacionog startap centra u tom gradu, čija je projektovana vrednost 82 miliona dina...
PREMIUM sadržaji na platformi NovaEkonomija.rs Inforamcije koje imaju dodatnu vrednost
POGLEDAJ SVE