Priče i analize

03.02.2025. 15:40

Autor: Bogdan Petrović

Sankcije NIS-u ili katastrofa koja se neće dogoditi

NIS, Naftna industrija Srbije Nova ekonomija: Katarina Pantelić

NIS

Veliki studentski protesti, koji su doveli i do pada vlade Miloša Vučevića, kao da su skrenuli pažnju javnosti sa problema do kojih može da dovede američko uvođenje sankcija prema NIS-u.

Te sankcije su uvedene 10. januara odlukom Kancelarije za kontrolu strane imovine američkog ministarstva finansija (Office for Foreign Assets Control – OFAC) i obuhvataju sledeće mere: zabranu finansijskih transakcija američkim državljanima i pravnim licima sa NIS-om, zamrzavanje imovine NIS na teritoriji SAD i zabranu poslovanja sa NIS-om fizičkim i pravnim licima sa sedištem u SAD, kao i delu stranih pravnih lica koja posluju u SAD.

Srbija ne mora da sprovodi američke sankcije, koje su jednostran čin američke vlade, posebno imajući u vidu da EU nije učinila ništa slično. NIS ne mora da sarađuje sa američkim bankama (krediti, plaćanje sirovina i slično), niti da sarađuje direktno sa SAD (kupovina nafte ili rezervnih delova od američkih kompanija), niti bar koliko znamo, poseduje imovinu u SAD.

U suštini, ključni problem su „indirektne“ ili „sekundarne“ sankcije, jer vlada SAD može da uvede sankcije i stranim kompanijama koje posluju sa NIS-om, ukoliko posluju i u SAD.

Tu je situacija već mnogo kompleksnija. Za NIS će biti ogroman problem ukoliko pod pritiskom eventualnog uvođenja sankcija hrvatska državna kompanija Jadranski naftovod (JANAF) preko koje se NIS snabdeva sirovom naftom iz terminala na Krku, obustavi transport sirove nafte. JANAF sa NIS-om ima zaključen ugovor do kraja 2026. godine, po kojem on samo od NIS-a godišnje prihoduje oko 70 miliona evra.

Ako bi JANAF prestao da transportuje naftu za NIS, to bi dovelo do zastoja u radu rafinerije u Pančevu: transport sirove nafte baržama preko Dunava mnogo je skuplji i predstavljao bio logistički problem. Ukoliko bi JANAF prestao da pruža usluge NIS-u, kompanija bi pretrpela velike gubitke; zato i ne čudi što je JANAF neposredno posle stavljanja NIS-a na listu sankcionisanih kompanija uputio američkom OFAC-u zahtev za izuzeće od sankcija.

Ukoliko OFAC odobri izuzeće od sankcija, time će ključni problem NIS-a, snabdevanje naftom rafinerije i petrohemije u Pančevu, rešen.

Postoji mogućnost da JANAF, i bez izuzeća od OFAC-a, nastavi da transportuje naftu, budući da ta kompanija ne koristi američke resurse ili banke za poslovanje.

U suštini, najgora posledica za JANAF bi bila da ih OFAC eventualno stavi na listu sankcija, a to ih ne bi posebno pogodilo. Alternativa za JANAF inače ne postoji; od transporta nafte za Mađarsku, što je pored NIS-a jedini JANAF-ov izvor prihoda, ne bi mogli da se pokriju troškovi kompanije, što bi dovelo do bankrota. Ali Hrvatska je američki saveznik i pitanje je šta bi prevagnulo: savezništvo ili izbegavanje direktne materijalne štete zbog relativno marginalnog pitanja za SAD, kao što su sankcije prema NIS-u.

Pored JANAF-a, drugi problem za poslovanje NIS-a mogle bi da budu banke, ako bi prestale da servisiraju poslovanje kompanije u Srbiji, počev od toga da blokiraju korišćenje platnih kartica na pumpama, do zatvaranja računa kompanije. To bi se moglo prevazići jasnom akcijom vlade Srbije i Narodne banke. Država bi, na primer, mogla da „zapreti“ da će bankama koje blokiraju NIS oduzeti dozvolu za rad; ta mera bi sigurno imala efekta, pod uslovom da je vlast spremna da je sprovede.

Pritom, treba imati u vidu da ključne evropske banke koje posluju u Srbiji i dalje posluju u Rusiji, doduše u nešto smanjenom obimu. Postoji i mogućnost da državna banka, Poštanska štedionica, počne da servisira NIS, a tu banku ne bi posebno pogodile američke sankcije, jer ne posluje na tržištu novca SAD.

Ovakva akcija srpske vlade bi sigurno imala efekta, bar na kraći rok, jer bi OFAC teško mogao da blokira ključne evropske banke samo zbog NIS-a, kada ih već nije blokirao zbog rada u Rusiji. Opcija da strane banke koje posluju u Srbiji prestanu sa radom i pretrpe gubitak je malo verovatna; najveće banke imaju po više milijardi evra u plasmanima u Srbiji i niko ne bi hteo da to tek tako dovede u pitanje.

Situaciju dodatno komplikuje ostavka premijera Miloša Vučevića, jer vlada u ostavci ne može da predlaže zakone. Eventualno raspisivanje vanrednih izbora samo bi dodatno iskomplikovalo eventualnu reakciju vlade: u tom slučaju se raspušta Narodna skupština, pa više ne bi mogli da se usvajaju zakoni.

Srbija ima i mogućnost da „popusti“ pod američkim pritiscima i da preuzme (milom ili silom) rusko vlasništvo u NIS-u. Za sada nema naznaka da je ruska strana voljna da dobrovoljno proda akcije NIS-a. Prinuda bi podrazumevala nacionalizaciju NIS-a, što bi zahtevalo da Srbija ima vladu u punom kapacitetu.

Za vlast bi bilo najbolje, ali se to čini malo verovatnim u ovom trenutku, da nova administracija izmeni odluku OFAC-a od 10. januara o stavljanju NIS-a na listu entiteta pod sankcijama. U pitanju je administrativna odluka, koja ne zahteva posebnu proceduru.

Čak i da se ne postigne nikakvo rešenje oko sankcija NIS-u i ako prestane snabdevanje naftom preko JANAF-a, Srbija ne bi imala velikih problema oko snabdevanja derivatima za stanovništvo i privredu. NIS je početkom 2024. godine sproveo tromesečni remont rafinerije u Pančevu, a da se to nije osetilo na tržištu. Već sada deo pumpi kupuje naftne derivate i uvozi ih iz inostranstva i ne snabdeva se iz NIS-a, pa ako bi i došlo do prestanka rada rafinerije na duže vreme, kupci bi se mogli snabdevati direktnim uvozom derivata.

U ovom trenutku sve su opcije „otvorene“: nacionalizacija NIS-a, kupovina od strane države (dela?) akcija u vlasništvu Gazpromnjefta uz dogovor sa Rusima, kupovina akcija Gazpromnjefta od strane trećeg lica, eventualno ublažavanje sankcija od strane nove administracije, pa sve do nastavka rada kompanije uz odbijanje uvođenja sankcija i podrške države daljem radu kompanije. Poslednja opcija je ipak najmanje verovatna.

Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs

Komentar(1)

  1. Odavno nisam procitao clanak da autor bas ne poznaje temu o kojoj pise, kao ovaj. Nadam se da ljudi koji misle o tome sta ce biti sa kompanijom razmisljaju drugacije,jer ovi stavovi i zaključci izneseni ovde vode u potpunu propast neznanjem.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Pre slanja komentara, molimo vas da se upoznate sa pravilima komentarisanja i pravilima korišćenja sajta.

Sajt je zaštićen pomocu reCaptcha i Google. Google Politika Privatnosti i Google Uslovi Korišćenja su primenjeni.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.