Kada smo u decembru prošle godine pisali o radovima koji su izvedeni na uglu Cara Dušana i Filipa Višnjića u Zemunu, nismo ni mogli da naslutimo da će vraćanje u prvobitno stanje trajati više od godinu dana. Zašto? Zato što su radovi koji su ostavili oštećenja obavljeni mnogo pre tog decembra 2024. a povratak u pređašnje stanje obaveza je investitora i izvođača. Dodatno su iz nadležnih službi tada i rekli da je Beograd put nadležan za te iste radove, ali da se čeka lepše vreme da bi se posao završio. Prošlo je i proleće i leto, a i zime su blage.
Pošto radovi nisu bili obavljeni u predviđenom roku ni u septembru ove godine, info servis grada nam je tada rekao da će biti u roku od dve nedelje urađeni. Tada nam je i rečeno iz info službe u pisanim odgovorima od 6. oktobra da su imali problema sa nabavkom materjala te da će Beograd put vratiti staze u roku od dve nedelje. Kako su najavili, “JP Putevi Beograda izdalo nalog izvođaču radova JKP Beograd put da obnovi oštećene taktilne trake nakon izvedenih građevinskih radova i vrati ih u prvobitno stanje”.
Potom su prošle sedmice volšebno preko noći samo prefarbane postojeće taktilne trake, bez neophodnih drugih radova da bi bile funkcionalne. Ponovo smo se obratili nadležnima i pitali da li su zadovoljni kvalitetom izvedenih radova, kao i ko treba da plati penale kada investitor ovoliko kasni sa završetkom istih.
Raskrsnica Cara Dušana i Filipa Višnjića i Zemunu, Foto: Nova EkonomijaNova Ekonomija
Odgovor nas je naterao da se zapitamo da li zaista neka dobra vila, kao u narodnoj pesmi, obnoć dolazi i marljivo gradi i radi ono što je očigledno tuđa greška i nemar. O poniženju slabovide dece, negiranju njihovih potreba sada već jasno govori više od godinu dana neprestanog navlačenja sa info biroom grada.
“U toku 2024. godine Sekretarijat za saobraćaj je izdao rešenje za izvođenje radova na lokaciji Cara Dušana – Filipa Višnjića samo Javnom preduzeću Direkcija za građevinsko zemljište i izgradnju Beograda u periodu mart – april 2024. Što se tiče vraćanja u prvobitno stanje, obaveza svakog investitora i izvođača je da vrati kolovoz, trotoar i saobraćajnu signalizaciju u prvobitno stanje. Kontrolu poštovanja ove obaveze sprovodi Sekretarijat za inspekciju, nadzor i komunikaciju,” stoji u odgovoru od 22. oktobra ove godine iz info službe grada Beograda.
Propustili su da nam odgovore na pitanja vezana za probijanje rokova, te ko i koliko dužan da isplati na ime kašnjenja. Ali je jasno da za sve propuste plaćaju poreski obveznici ove zemlje, jer su u pitanju javna preduzeća.
U decembru su nam iz iste te službe odgovorili i da je „investitor za ovaj projekat bio Grad Beograd, za potrebe JP Direkcije za građevinsko zemljište i izgradnju“. Takođe su nam objasnili da je Izvođač bio JP Beograd put, preduzeće – JP Putevi Beograda je bilo naručilac posla.
Od jutros su osvanuli novi zamazi realnosti, tačnije rečeno fušeraj od izvedenih radova, koji bi valjda trebalo da predstave ovu situaciju kao rešenu. Vidljive su gumene podloge, koje se nastavljaju na sveže prefarbane taktilne trake, ali ih ne povezuju.
Raskrsnica Cara Dušana i Filipa Višnjića i Zemunu, Foto: Nova EkonomijaNova Ekonomija
Kada smo pozvali Danijela Dašića, građevinskog inženjera koji sa nama od početka prati ovu sagu, on je kratko rekao da se “opet igraju sa stvarima koje ne razumeju”.
Kako nam je ukratko objasnio, postoje spoljne i unutrašnje taktilne staze i elementi orijentacije za slepe i slabovide osobe.
Dva su osnovna principa kreiranja taktilnih staza, vizuelni kontrast u odnosu na podlogu, i reljefna površina koja omogućava lociranje putem štapa ili stopalom.
“Farba može da bude deo vizuelnog kontrasta kao komponente, ali mora da ima i reljefni element, minimum 5 mm uzdignutost u odnosu na površinu staze ili trotoara. To ovde, koliko vidim, nije slučaj. Postoji i pravilo neprekidnosti taktilne staze, kako se ne bi zbunile ili dezorijentisale slepe i slabovide osobe, što ovde takođe nije slučaj. Koliko ja vidim na fotografiji, ova gumena obloga je više za unutrašnju upotrebu (javne ustanove). Za trotoare i prometna mesta više se koriste reljefne betonske ploče ili metalni pinovi,” kaže Dašić.
Na ponovljena pitanja naše redakcije info služba Beograda nije odgovorila.
Energetska kriza koja preti Srbiji posledica je pre svega krize sa NIS-om koji je potpao pod sankcije američkog Ministarstva finansija, a potom i potpune zavisnosti Srbije od ruskog gasa. U globalnim geoplit...
Zagađenje vazduha poznati je problem u Srbiji, a različiti izveštaji često pokazuju da je koncentracija suspendovanih čestica PM 2.5 i PM 10 previsoka. Iako je ove godine usvojen novi Zakon o zaštiti vazduha...
Muškarac iz Bosne i Hercegovine (24) izazvao je 26. oktobra u Beogradu tešku saobraćajnu nesreću, u kojoj je poginulo dvoje odraslih i jedno dete. Ovakve vesti, o teškim udesima, sa poginulima i teško povrđe...
Kad CBAM (Carbon Border Adjustment Mechanism – CBAM) bude počeo sa primenom u Srbiji, kompanije-izvoznici u sektoru aluminijuma, gvožđa i čelika, cementa, đubriva, vodonika i električne energije počeće da pl...
NOVA EKONOMIJA
prtplatite se za čitanje premium sadržaja
PREMIUM sadržaji na platformi NovaEkonomija.rsInforamcije koje imaju dodatnu vrednost
Koristimo kolačiće kako bismo osigurali da vam pružimo najbolje iskustvo na našoj veb stranici. Ako nastavite da koristite ovaj sajt, pretpostavićemo da ste saglasni sa tim.