
Industrija lepote brzo raste
Henkel je za 20 godina poslovanja u Srbiji investirao više od 420 miliona evra. Kompanija želi da postane klimatski pozitivna do 2030. godine. Jedan od istaknutih ciljeva je da do 2025. godine 100 odsto Henk...
Trećina platnih kartica koristi se za plaćanje svakog dana, a još 30 odsto njih barem jednom nedeljno – rezultati su najnovijeg MasterIndex Srbija istraživanja
Debitne kartice su i dalje kartični proizvod koji najveći broj ispitanika (94%) poseduje, pokazuje Godišnja studija o navikama i potrebama aktivnih korisnika platnih kartica, koju kompanija Mastercard u Srbiji tradicionalno sprovodi od 2009. godine. One se najčešće koriste za kupovine u supermarketima (64%), malim komšijskim radnjama (49%), u prodavnicama odeće i obuće (47%), kao i za plaćanje mesečnih računa na šalterima i onlajn aplikacijama komunalnih preduzeća i telekoma (32%).
Razlog za često korišćenje platnih kartica leži pre svega u jednostavnosti i praktičnosti koju ova platna metoda nosi, što je istaklo 33 odsto ispitanika, dok još 20 odsto njih ceni stalni pristup sredstvima na računu.
Svaki četvrti ispitanik je rekao da u novčaniku poseduje kreditnu karticu kojom se plaćanja najčešće obavljaju u prodavnicama nameštaja i tehnike (53%), u prodavnicama odeće i obuće (52%), u supermarketima (46%) i za plaćanje goriva na benzinskim pumpama (32%).
O uzlaznom trendu bezgotovinskih plaćanja u Srbiji odlično svedoči podatak iz MasterIndex istraživanja o tome da ne samo da su standardna i beskontaktna kartična plaćanja prvi izbor čak i za iznose do 4.000 dinara, već da je to skoro duplo češći slučaj u odnosu na gotovinu, odnosno 65 prema 33 odsto odgovora ispitanika. Sve digitalniji stilovi života građana otvaraće put za dalju implementaciju bezgotovinskih rešenja, dok istovremeno prioritet za javni i privatni sektor treba da bude širenje prihvatne mreže izvan gradskih centara i među netradicionalnim trgovcima. Odličan primer javno-privatne saradnje u ovom domenu je program „Bolji način“ kroz koji će se u naredne tri godine terminalizovati 25.000 preduzetnika, MSP-ova i državnih institucija.
Kada su u pitanju lokacije na kojima bi želeli da plaćaju karticama, a da to trenutno nije moguće, osim kurirskih službi u trenutku dostave (29%) i trafika (32%), građani su istakli pijace (33%), a prvi put otkako se sprovodi istraživanje na prvom mestu našle su se medicinske ustanove (35%).
Ispitujući šta je to što građane motiviše da plaćaju karticama, MasterIndex je pokazao da su to pre svega popusti (61%) i mogućnost da zaista plate karticom na bilo kojoj lokaciji (44%), a na listi su se našli i povrat novca (34%) i mogućnost podizanja gotovine prilikom plaćanja karticama (33%). Ova poslednja opcija, koju je kompanija Mastercard premijerno uvela na tržište Srbije 2019. godine, dobija na popularnosti, a kako studija pokazuje oni koji je koriste, najčešće to rade u supermarketima (27%) i na benzinskim pumpama (16%).
Srbi najčešće biraju domaće veb šopove
MasterIndex pokazaju da se 82% ispitanika susrelo sa onlajn plaćanjima i kupovinom. Uglavnom se onlajn plaćanja obavljaju na mesečnom nivou (39%), dok 7% ispitanika praktikuje da plaća onlajn makar jednom nedeljno.
Skoro polovina onlajn kupaca (47%) plaća račune karticama, što na nivou tržišta predstavlja značajan faktor za edukaciju krajnjih korisnika i uključivanje novih građana u e-commerce vode. Pored plaćanja računa, ispitanici onlajn kupuju odeću (44%) i namirnice (20%), dok 17% njih koristi usluge servisa za dostavu.
Domaće veb prodavnice su češća šoping adresa od inostranih onlajn šopova (56% naspram 10% ispitanika), a 15% ispitanika nema preferencije. Nije zanemarljiv ni udeo koji u onlajn trgovini imaju društvene mreže, poput Instagrama i Fejsbuka, kao novi kanali prodaje kojima se okreće 12% ispitanika MasterIndex istraživanja.
Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs
Henkel je za 20 godina poslovanja u Srbiji investirao više od 420 miliona evra. Kompanija želi da postane klimatski pozitivna do 2030. godine. Jedan od istaknutih ciljeva je da do 2025. godine 100 odsto Henk...
U stanju permanentnih globalnih kriza poslednje tri godine za male otvorene rastuće ekonomije, poput srpske, pitanje investicija, posebno stranih direktnih investicija, postalo je pitanje od životne važnosti...
Od osamostaljenja, najveći problemi Ukrajine su podeljenost, duboka korumpiranost i hronična politička nestabilnost. Nezavisno od ratnog ishoda, oporavak najveće i najsiromašnije zemlje u Evropi zavisiće od ...
Uslovi poslovanja na svetskom tržištu i dalje nisu stabilni, ali snalazimo se i uspevamo da rešavamo probleme. Naša oprema se prodaje na svim kontinentima, osim Australije, dok se u proizvodnji IML opreme sv...
PREMIUM sadržaji na platformi NovaEkonomija.rs Inforamcije koje imaju dodatnu vrednost
POGLEDAJ SVE