
Vesti iz izdanja Javne finansije
Prošlo je vreme niskih kamata
Novac će u narednom periodu biti skup i za državu i za stanovništvo
Proteklih nekoliko godina predstavnici vlasti se utrkuju ko će slikovitije da opiše „ekonomski bum“ u Srbiji koji se, po njihovim rečima, dešava počev od 2016. godine. Danima su se u vodećim medijima smenjivale izjave kojima se tvrdi da Srbija ima „istorijski najveći privredni rast“ i da će u narednom periodu imati „najveći privredni rast u Evropi“. Međutim, sudeći po rezultatima u prvoj polovini 2017. godine, te izjave ostaće samo političke parole. Kao grom iz vedra neba početkom avgusta Republički zavod za statistiku objavio je vest da je procena rasta BPD Srbije u drugom kvartalu 2017. godine svega 1,3%. Sa druge strane, rast u prvom kvartalu je bio oko 1,2%, a usled loše poljoprivredne sezone i štrajka najvećeg izvoznika (Fijat) ne očekuju se bogzna kakvi rezultati ni u trećem kvartalu. Imajući sve to u vidu, rast u ovoj godini će verovatno biti daleko ispod projektovanih 3%, ali da ne licitiramo.
Gotovo istovremeno, Eurostat je objavio da je bruto domaći proizvod Evropske unije u drugom kvartalu u proseku porastao 2,2%, dok je u prvom kvartalu taj rast bio 2,1%. Poređenjem ta dva pokazatelja, lako se zaključuje da u prvoj polovini 2017. godine Srbija veoma zaostaje za EU prosekom. Dakle, ne samo da nećemo imati najveći rast BDP u Evropi u 2017. godini, kako to političari najavljuju, već će on biti oko dva puta manji od proseka EU. Slika je još lošija ako pogledamo malo duži period. Naime, Srbija gubi korak sa prosečnim rastom BDP Evropske unije i zemalja regiona još od 2012. godine.
U periodu od 2007. do 2012. godine jedino je Hrvatska imala rast takav da je zaostajala za prosekom EU. Srbija je 2007. godine imala oko 33% nivoa BDP po glavi stanovnika Evropske unije, a 2012. godine je taj nivo povećan na 37% (isti nivo je bio i 2011. godine). Dakle, sustizao se nekako taj prosek. Međutim, u periodu od 2012. do danas, Srbija se pridružila Hrvatskoj u zaostajanju za nivoom bruto domaćeg proizvoda EU. I dok su se u tom periodu zemlje poput Makedonije (rast sa 34% na 38%), Crne Gore (sa 39% na 42%) ili Rumunije (rast sa 54% na 59%) približavale proseku EU, Srbija se udaljavala i uz Albaniju i Bosnu i Hercegovinu poslata najsiromašnija zemlja Evrope. Drugim rečima, prosečan Srbin je tri puta siromašniji od prosečnog stanovnika EU, a gotovo dva puta siromašniji od prosečnog Rumuna ili Mađara. I dok isti napreduju ka dostizanju proseka nivoa dohotka u EU, Srbija stagnira.
Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs
Vesti iz izdanja Javne finansije
Novac će u narednom periodu biti skup i za državu i za stanovništvo
„Da mi je neko krajem 2019. godine postavio zadatak da do kraja naredne godine obezbedim da kompanija sa 95 odsto kapaciteta radi ’od kuće’, rekao bih da je to nemoguće. A onda smo došli u situaciju da smo t...
Vesti iz izdanja Javne finansije
U rebalansu budžeta faktički je ozakonjeno davanje oko 1,3 milijarde evra za EPS i Srbijagas, a u 2023. godini je namenjeno još 1,2 milijarde evra za pokriće gubitaka ova dva preduzeća. Međutim, možda je i n...
Vesti iz izdanja biotehnologija
U PLANU REGIONALNI PROJEKAT Ministarka Begović najavljuje dalju saradnju sa BGI, a o kojim konkretnim projektima se radi, objaviće, kaže, „kada bude momenat“. Projekti će se svakako ticati biotehnologije ...
PREMIUM sadržaji na platformi NovaEkonomija.rs Inforamcije koje imaju dodatnu vrednost
POGLEDAJ SVE