
Loza voli da se bori
Kakav je kvalitet domaćih vina? Odličan generalno. Prošli smo fazu kada su se proizvodila kvalitetna vina, tehnološki ispravna, sortna vina. Sad smo već u fazi da svako podneblje ima svoje karakteristike i ...
„Nisu food blogeri umišljeni konzumenti praha od roga jednoroga, već su tu da nam svima pomognu – kako da uživamo u lako dostupnoj hrani.“ Dunja Perković kaže i da istraživač hrane, što dodaje prvobitnom zanimanju – food blogovanju, treba da olakša ljudima kupovinu. Kako to izgleda danas, u moru pametnih saveta koji svakodnevno kruže mrežama, pitali smo influenserku koja stoji iza bloga „Šta će Boki da jede“
Šta je tačno tvoj posao?
Istražujem hranu i savetujem kako da je upotrebimo, tačnije preporučujem recepte, ali i savetujem na šta da obratimo pažnju kada kupujemo u supermarketu ili na pijaci. Kako da kupimo dobro, kvalitetno i pametno potrošimo novac.
Tvoj food blog @šta.će.boki.da.jede postoji skoro pet godina i za to vreme mnogo saveta i recepata si podelila? Odakle ideja za blog/vlog?
Ideja je došla spontano, pošto se svako jutro pitamo šta ćemo da jedemo. Htela sam da izbegnem standardni doručak viršle-jaja, a potom da to što otkrijem, pripremim i fotkam i podelim sa pratiocima. Hranu istražujem još iz detinjstva, dete sam sa sela i dosta sam o hrani naučila od babe i dede. To je tada bila domaća hrana, voće i povrće, danas se zove organska. Kada već jedemo, hajde da se uz malo trikova potrudimo da bude ukusno. Tu su i saveti kako da servirate sto, što je takođe bitno.
Da li ti pratioci sugerišu da je hrana koju preporučuješ skupa i nedostupna svima?
Food blogeri su izašli na loš glas jer koriste retke, skupe sastojke, koje retko ko koristi. Međutim, ja savetujem i koristim namirnice koje su dostupne u našim prodavnicama i pijacama. Hrana koju istražujem je ona koju svakodnevno viđamo na policama.
Po vokaciji si filozof, a kakva je tvoja filozofija kada je hrana u pitanju?
Tu nema filozofije, tu se samo jede. Mada, rekla bih da je hrana vrsta alhemije. I nastaje spajanjem naizgled potpuno nespojivih sastojaka.
Da li možeš našim čitaocima da daš nekoliko saveta kako da, u ovim vrelim letnjim danima, odaberu slatku lubenicu ili dinju?
Kod dinje je najvažnije da, kada stisnete onaj deo gde je drška, osetite medeno slatki miris tipičan za ovo voće i to je znak da je slatka. Za lubenicu ima možda i najviše saveta kako da izaberete pravu. Kucanjem, recimo, pa ako čujemo šupalj zvuk, znači da je zrela, a verovatno i slatka. A ako još postoji i žuta mrlja na samoj kori, znači da je dugo bila na zemlji izložena suncu. Onda je skoro sigurno slatka.
Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs
Kakav je kvalitet domaćih vina? Odličan generalno. Prošli smo fazu kada su se proizvodila kvalitetna vina, tehnološki ispravna, sortna vina. Sad smo već u fazi da svako podneblje ima svoje karakteristike i ...
IPA programi Evropske unije imaju pet komponenti: pomoć tranziciji i izgradnja institucija (TAIB), prekogranična saradnja (CBC), regionalni razvoj (REGD), razvoj ljudskih resursa (HRD) i ruralni razvoj (IPAR...
Vesti iz izdanja Javne finansije
Prošle godine EPS i Srbijagas su „koštali“ budžet skoro 2% BDP-a, odnosno oko 1,2 milijarde evra. I ove godine u budžetu se predviđa nastavak subvencionisanja energetskih preduzeća. Uz to idu i vraćanje dugo...
Torlak više ne proizvodi sputnjik V vakcine, kažu upućeni. A koliko nas je koštao pokušaj? Makar nekoliko miliona evra. Srbija je trebalo da postane regionalni proizvođač vakcina protiv korone. Bio je pla...
PREMIUM sadržaji na platformi NovaEkonomija.rs Inforamcije koje imaju dodatnu vrednost
POGLEDAJ SVE