
Loza voli da se bori
Kakav je kvalitet domaćih vina? Odličan generalno. Prošli smo fazu kada su se proizvodila kvalitetna vina, tehnološki ispravna, sortna vina. Sad smo već u fazi da svako podneblje ima svoje karakteristike i ...
Ono što ljudi najčešće rade kada pokušavaju da pridobiju druge na svoju stranu i da ih uvere u svoje argumente, jeste da „guraju” i „pritiskaju” sa još više dokaza, objašnjenja. Međutim, efekat koji ovo „guranje” ima na ljude je najčešće upravo suprotan od onog što bismo želeli i očekivali, a to je da se ljudi još više udaljavaju od našeg stanovišta i da se još dublje „zakopavaju” u svoja postojeća ubeđenja. Šta onda da radimo?
Sigurno ste više puta u životu bili u čudu i neverici zašto nešto što je vama očigledna stvar, nekoj drugoj osobi deluje potpuno neprihvatljivo ili bez veze.
Na primer, u vezi sa vakcinacijom, ako ste pristalica vakcinisanja, verovatno vam je čudno i neshvatljivo da neki ljudi uporno odbijaju da se vakcinišu ili da vakcinišu svoju decu i to uprkos brojnim racionalnim argumentima zašto je vakcinisanje neophodno i koji su sve rizici kada se ljudi ne vakcinišu.
Međutim, ako ste tzv. antivakser, onda vam je verovatno čudna i neubedljiva argumentacija „vaksera”. Pitate se, možda, kako je moguće da su ljudi tako naivni i ne vide zaveru farmaceutske industrije ili nekih bogatih pojedinaca, kao ni kontroverzne podatke o neželjenim efektima vakcina po zdravlje.
Problem suprotstavljenih stavova u društvu postaje utoliko veći i značajniji, ukoliko se odnosi na probleme čije rešavanje pogađa celo društvo i za koje mora da se nađe nekakav društveni konsenzus. Vakcinisanje je u ovo doba pandemije korone zato postalo jedna od gorućih tema.
U naučnim krugovima postoje neka pravila struke i smernice u zaključivanju. Na osnovu tih opštevažećih i opšteprihvaćenih smernica i normi naučnog istraživanja i zaključivanja, u nauci se zaključci, objašnjenja i teorije prilično pouzdano i jednoglasno prihvataju ili odbacuju.
Problem nastaje kada ta pravila rezonovanja iz nauke pokušavamo da preslikamo na rezon „običnog čoveka”, tj. kada očekujemo da ljudi i u svojim privatnim životima rezonuju po istim tim racionalnim i logičkim uzusima, kao što to rade naučnici u svojim istraživanjima.
Ljudi se u svom svakodnevnom odlučivanju ne rukovode (samo) razumom i činjenicama, već i specifičnom ljudskom psihologijom.
U svom bestseleru „Katalizator, kako promeniti mišljenje svake osobe” (The Catalyst, How to Change Anyone`s Mind), profesor marketinga i stručnjak u bihevioralnim (ponašajnim) naukama, Džona Berger (Jonah Berger), objašnjava na koji način je moguće promeniti stavove i ubeđenja ljudi, tako da oni ponekad čak promene i svoju stranačku pripadnost i pređu iz demokrata u republikance ili obrnuto, prihvate nove proizvode ili ideje, ili promene svoje štetne navike (na primer, konzumiranje prezaslađenih napitaka kao što je koka-kola i sl).
Naziv knjige odslikava ideju vodilju koju autor zastupa kada govori o uspešnom načinu pridobijanja neistomišljenika. Berger najpre primećuje da ono što ljudi najčešće rade kada pokušavaju da pridobiju druge na svoju stranu i da ih uvere u svoje argumente, jeste da „guraju” i „pritiskaju” sa još više dokaza, činjenica, objašnjenja i slično.
Efekat koji ovo „guranje” ima na ljude je najčešće upravo suprotan od onog što bismo želeli i očekivali, a to je da se ljudi još više udaljavaju od našeg stanovišta i da se još dublje „zakopavaju” u svoja postojeća ubeđenja.
Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs
Kakav je kvalitet domaćih vina? Odličan generalno. Prošli smo fazu kada su se proizvodila kvalitetna vina, tehnološki ispravna, sortna vina. Sad smo već u fazi da svako podneblje ima svoje karakteristike i ...
IPA programi Evropske unije imaju pet komponenti: pomoć tranziciji i izgradnja institucija (TAIB), prekogranična saradnja (CBC), regionalni razvoj (REGD), razvoj ljudskih resursa (HRD) i ruralni razvoj (IPAR...
Vesti iz izdanja Javne finansije
Prošle godine EPS i Srbijagas su „koštali“ budžet skoro 2% BDP-a, odnosno oko 1,2 milijarde evra. I ove godine u budžetu se predviđa nastavak subvencionisanja energetskih preduzeća. Uz to idu i vraćanje dugo...
Torlak više ne proizvodi sputnjik V vakcine, kažu upućeni. A koliko nas je koštao pokušaj? Makar nekoliko miliona evra. Srbija je trebalo da postane regionalni proizvođač vakcina protiv korone. Bio je pla...
PREMIUM sadržaji na platformi NovaEkonomija.rs Inforamcije koje imaju dodatnu vrednost
POGLEDAJ SVE