
Loza voli da se bori
Kakav je kvalitet domaćih vina? Odličan generalno. Prošli smo fazu kada su se proizvodila kvalitetna vina, tehnološki ispravna, sortna vina. Sad smo već u fazi da svako podneblje ima svoje karakteristike i ...
Posle fakulteta zaposlila se u jednoj od evropskih agencija u Ljubljani i bila veoma nesrećna. Seća se telefonskog razgovora, kada je pozvala svog dečka i kroz suze mu objašnjavala da samo želi da peče torte i da kuva. Tada joj je odgovorio: „A zašto ne bi?“ I to je bilo to. Nastala je Sweetina
Rođena je u Jerusalimu, diplomirala je na Fakultetu za društvene nauke u Ljubljani, gde je i magistrirala na temu upravljanja ljudskim izvorima i znanjem. Radila je kao administrativni asistent u jednoj od evropskih agencija u Ljubljani i kao menadžer prodaje u turističkoj agenciji. Kako je stigla do torti koje nekima izgledaju kao instalacije, a nekima kao umetničko delo koje je šteta načinjati i pojesti, Tina Kašca priča za „Novu ekonomiju“.
Da li ste torte počeli da pravite iz hobija, ili ste u tome videli dobar biznis?
Cela Sweetina priča je počela kao hobi, a onda je sasvim neočekivano porasla u „full time“ zaposlenje. Mislim da poslastičarstvo može da bude veoma dobar posao, koji omogućava puno inovativnosti i kreativnog izražavanja, iako istovremeno morate da se pripremite na kritike, rad tokom vikenda i radno vreme od dvanaest i više sati.
Koliko je interesovanje u Ljubljani za kupovinu torti?
Veliko, ponekad i preveliko. Često ne mogu da prihvatim sve stranke koje bi želele da naruče.
Slovenija je malo tržište, ko su vaši kupci na koje računate? Da li prodajete i izvan Ljubljane?
Dobra stvar u tome što je Slovenija mala jeste da se stranke često dovezu sa drugog kraja Slovenije da bi preuzele tortu. Kada se uzme u obzir da je većina mesta udaljena najviše dva sata, moja ciljna grupa je celokupna slovenačka populacija. Najviše narudžbina dobijam na teme rođendana, venčanja i „babyshower“ zabava, mada kod slatkiša zaista nema ograničenja, verujem da slatko vole svi – mladi, stari, žene, muškarci.
Korona se skoro pa poklopila sa vašim početkom i otvaranjem radnje. Gledate li na to kao na „bad luck“?
Prve nedelje, kada sam otvorila svoj studio i odmah doživela lockdown, zapitala sam se upravo to. Onda sam ponudila kupcima pakete kapkejkova na temu majčinskog dana i rasprodala ih za samo dva sata. Tada sam odlučila da u mom opstanku korona neće igrati ključnu ulogu, a istovremeno sam naučila da na novu situaciju moram da reagujem velikom merom fleksibilnosti, brzog učenja i radinošću.
Kako sada radi firma, imajući u vidu da nema ni svadbi, rođendana, proslava kakve su bile pre korone?
Tokom leta sam, kada su se mere donekle ublažile, imala dosta venčanja i velikih proslava, zato efekte krize u ovom trenutku još uvek ne osećam. Narudžbine za sada još uvek pristižu, ali su naravno za manje torte, one od maksimalno deset parčića. Očekujem da će u narednom periodu biti smirenija situacija, nadam se da će ljudi, nakon poboljšanja epidemiološke slike, ponovo naručivati veće i bogatije ukrašene torte. Iskustvo prvog talasa bolesti me je naučilo kako da optimizujem svoje radne procese i prilagodim poslovanje, zato se nadam da ću krizu budućih protivepidemioloških mera lakše prebroditi.
Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs
Kakav je kvalitet domaćih vina? Odličan generalno. Prošli smo fazu kada su se proizvodila kvalitetna vina, tehnološki ispravna, sortna vina. Sad smo već u fazi da svako podneblje ima svoje karakteristike i ...
IPA programi Evropske unije imaju pet komponenti: pomoć tranziciji i izgradnja institucija (TAIB), prekogranična saradnja (CBC), regionalni razvoj (REGD), razvoj ljudskih resursa (HRD) i ruralni razvoj (IPAR...
Vesti iz izdanja Javne finansije
Prošle godine EPS i Srbijagas su „koštali“ budžet skoro 2% BDP-a, odnosno oko 1,2 milijarde evra. I ove godine u budžetu se predviđa nastavak subvencionisanja energetskih preduzeća. Uz to idu i vraćanje dugo...
Torlak više ne proizvodi sputnjik V vakcine, kažu upućeni. A koliko nas je koštao pokušaj? Makar nekoliko miliona evra. Srbija je trebalo da postane regionalni proizvođač vakcina protiv korone. Bio je pla...
PREMIUM sadržaji na platformi NovaEkonomija.rs Inforamcije koje imaju dodatnu vrednost
POGLEDAJ SVE