
Ja hoću da ostanem ovde
Razumem one koji žele da odu, ali ja hoću da ostanem i hoću da se izborim da to gde ostajem valja. To mi je glavna inspiracija. Tužno mi je što na kraju svake godine, kod mene u školi koja je jedna od jačih,...
Sve češće se javlja bojazan da svet ide u opasnom smeru opšte banalizacije i gubitka kriterijuma kvaliteta, stručnosti, estetike i morala. Čini se opravdanim bojazan i pitanje: da li će „pametniji popustiti“ pod tom navalom šunda, gluposti i pokvarenosti?
Merenja gledanosti rijalitija i drugih medijskih formi prizemne, površne i, reklo bi se, „glupe“ sadržine, ne prestaju da čude posmatrače „sa strane“.
Oni koji se na spomenute površne sadržaje „pecaju“, praćenjem tih sadržaja, najverovatnije zadovoljavaju svoju potrebu da na lak način i bez „uključivanja mozga“, mentalno saučestvuju u sadržaju koji gledaju ili u prizemnoj i emocionalno nesputanoj interakciji u kojoj učestvuju, kad se radi o socijalnim mrežama.
Posmatrač „sa strane“, tj. onaj koji u takvoj prizemnoj interakciji ne želi da učestvuje, jer te sadržaje procenjuje kao površne, štetne ili glupe, često se čudi činjenici da tolika masa ljudi (verovatno većina) „naseda“ na TV programe ili internet platforme i sadržaje koji su smišljeni sa namerom da se okoriste o ljudske psihološke slabosti, ne bi li postigli sopstvene poslovne interese.
Sve češće se javlja bojazan da svet ide u opasnom smeru opšte banalizacije i gubitka kriterijuma kvaliteta, stručnosti, estetike i morala. Čini se opravdanim bojazan i pitanje: Da li će „pametniji popustiti“ pod tom navalom šunda, gluposti i pokvarenosti?
U ovom tekstu ćemo ukratko razmotriti psihološke uzroke „pecanja na gluposti“ i dati neke preporuke šta bi moglo da pomogne u borbi protiv „zaglupljivanja“ (pre svega ličnog, a onda i kolektivnog). (N. B. Ovo poslednje u sledećem broju Nove ekonomije.)
Forma bitnija od sadržaja
Više psiholoških istraživanja je pokazalo da većina ljudi u procenjivanju pouzdanosti i ispravnosti neke tvrdnje, polaže više na formu, odnosno prezentaciju sadržaja, nego na sam sadržaj iznesene tvrdnje. Tako, na primer, ako jednu, u osnovi ispravnu tvrdnju, neka osoba iznese koristeći se jezikom niže klase ili manje obrazovane osobe, tu tvrdnju će većina ljudi proceniti kao manje ispravnu u odnosu na, u suštini (tj. sadržinski) neispravnu tvrdnju, ali koja je izneta na formalno i jezički superiorniji način.
Pokazalo se, takođe, da iskaze ili tvrdnje ne cenimo samo na osnovu formalnih jezičkih odlika, već i na osnovu neverbalne prezentacije osobe koja te tvrdnje iznosi. Tako, na primer, ako neko „zrači“ sigurnošću u svoj iskaz i ponaša se samopouzdano, onda će većina ljudi „pasti“ na tu prezentaciju i proceniti i sam sadržaj iskaza osobe kao vredan i ispravan.
Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs
Razumem one koji žele da odu, ali ja hoću da ostanem i hoću da se izborim da to gde ostajem valja. To mi je glavna inspiracija. Tužno mi je što na kraju svake godine, kod mene u školi koja je jedna od jačih,...
Poskupljenja energenata uvek za sobom povlači rast ostalih cena, jer direktno podiže troškove proizvodnje. To se ne preslikava na cene odmah, nego posle nekoliko meseci. Postoji i drugi rizik, ako rast cena ...
Koliko ideja vam je palo na pamet samo u poslednjoj deceniji? „Baš bi bilo dobro da....“, upravo ova rečenica rodila je sve dobre ideje koje danas živimo. U ovom jubilarnom 100. broju Nove ekonomije, k...
Cake news Čaršavi Vesti iz izdanja privreda
Proizvođači robe koji u svojoj proizvodnji ispuštaju ugljen-dioksid suočiće se sa obavezom da plaćaju porez na zagađenje po toni CO2 koja je „ugrađena” u njihovu robu, odnosno koju ispuste u atmosferu tokom ...
PREMIUM sadržaji na platformi NovaEkonomija.rs Inforamcije koje imaju dodatnu vrednost
POGLEDAJ SVE