BOS PO TRNJU
Šta je uistinu značila poseta predsednika Srbije Parizu i prijem u Jelisejskoj palati?
Grupa stručnjaka MMF-a za Istočnu Evropu napravila je obiman izveštaj o sprovedenoj tranziciji u zemljama Zapadnog Balkana. Analiza o uspešnosti ekonomija ovog regiona bila je povod i za panel koji je sredinom marta MMF organizovan u Beču. Na njemu su učestvovali aktuelni, ali i bivši donosioci ekonomskih odluka u zemljama Zapadnog Balkana – ministri, guverneri, ekonomski analitičari iz zemalja regiona. Evo o čemu se govori u tom izveštaju
Za Zapadni Balkan ratnim sukobima izgubljene devedesete uticale su da ovaj region trajno ostane u zaostatku u odnosu na preostali deo Evrope, konstatuje se u izveštaju o 15 godina tranzicije Zapadnog Balkana, koji je ovih dana objavio Međunarodni monetarni fond. Nesporno je, kaže se u izveštaju, da se izgubljena decenija delimično nadoknadila svim onim što su države Zapadnog Balkana intenzivno radile s početkom 21. veka.
Dok je ostatak evropskih privreda u nastajanju prošao kroz mirnu tranziciju iz komunizma u demokratiju, ovaj proces je za region Balkana dugo bio na čekanju. Reforme su počele kada su se sukobi utišali. U prethodnih nekoliko godina dosta je učinjeno. Ostvarile su prelazak ka tržišnoj ekonomiji, privatizovale brojna neefikasna preduzeća u državnom i društvenom vlasništvu, brzo su usvojile savremeni bankarski sistem i osnažile izvoznu orijentisanost svoje privrede. Poseban rast ostvarile su, u tom periodu BJR Makedonija i Srbija. Otkrivana su nova tržišta, povećala se razmena unutar regiona, kao i sa državama, novim članicama EU, uz manje oslanjanje na tradicionalna EU tržišta.
Zemlje su ukinule i brojne, nasleđene propise, dok su veliki projekti iznova crtali infrastrukturnu mapu regiona. Rezultat je bilo značajno približavanje nivoa životnog standarda u odnosu na bogatije susede u naprednim privredama EU. S početkom dvehiljaditih, strana ulaganja u bankarstvo, sa povećanom bazom depozita, osnažila je kredite privatnom sektoru. U stvari, s povećanjem depozita i kredita za više od 30 odsto BDP-a s početka dvehiljaditih, finansijski sektor na Zapadnom Balkanu produbljen je više od onog u novim državama članicama, u uporednoj fazi tranzicije. Osim produbljivanja, došlo je i do povećanja finansijskog uključivanja – pristupa bankarskim uslugama za siromašno i udaljeno stanovništvo, kao i efikasnost bankarskog sektora, iako je ona i dalje ispod nivoa novih država članica. Uz prosečan privredni rast u celom regionu većem od pet odsto godišnje u periodu od 2000. do 2008. godine, dohodak po stanovniku značajno je porastao i delimično je zatvoren jaz u odnosu na životni standard najbogatijih država Evrope. Ipak, sustizanje životnog standarda novih članica EU nije bilo zadovoljavajuće. Konretno, nove države članice znatno su brže sustigle napredne privrede EU, a u sličnim fazama tranzicije, zbog čega se nameće pitanje zašto Zapadni Balkan nije napredovao istim tempom, smatraju u MMF.
Pre krize, dosta sredstava globalne likvidnosti koja su kanalisana prema zemljama Zapadnog Balkana kroz ulaganja u vlasničke udele domaćih banaka olakšala su nadoknađivanje rasta, a samim tim maskirala nedostatak potpune strukturne promene. U godinama pre globalne finansijske krize, povećanje dotoka kapitala na Zapadni Balkan bilo je jednako značajno kao i u Srednjoj i Jugoistočnoj Evropi. Posrednici u tom dotoku kapitala bile su domaće banke, a kreditna aktivnost koja je rezultirala iz toga, otišla je dalje od onog što su garantovali osnovni finansijski i ekonomski pokazatelji. I zaista, prema nekim merenjima, samo polovina povećanja obima kredita u odnosu na BDP na Zapadnom Balkanu pre krize, može se objasniti temeljnim ekonomskim pokazateljima.
To je bilo slično iskustvu u drugim evropskim privredama u nastajanju, iako je širenje kreditne aktivnosti u baltičkim zemljama i Bugarskoj bilo znatno veće nego na Zapadnom Balkanu (uz izuzetak Crne Gore i možda Kosova) i znatno manje motivisano utvrđenim ekonomskim pokazateljima.
Nastavak teksta možete pročitati u devetnaestom broju štampanog izdanja časopisa „Nova Ekonomija“
Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs
Šta je uistinu značila poseta predsednika Srbije Parizu i prijem u Jelisejskoj palati?
Prosečna marža u trgovinama na malo u Srbiji kreće se od oko 21-22 odsto do 31-32 odsto, ali je manja od one u Evropi. Maloprodaja nije kriva za visok rast cena u srpskim prodavnicama, a profiti trgovinskih ...
U proizvodnju struje u narednim decenijama moraće da se investira više desetina milijardi evra, jer Srbija više ne može dugoročno da se oslanja na nasleđene kapacitete iz socijalizma, sa izuzetkom hidrocentr...
Srbija mora da uskladi svoju unutrašnju i spoljnu politiku, odnosno da demokratski odluči o svom usmerenju ka velikim silama, glavna je poruka okruglog stola pod nazivom „Srbija između Istoka i Zapada“. Pone...
PREMIUM sadržaji na platformi NovaEkonomija.rs Inforamcije koje imaju dodatnu vrednost
POGLEDAJ SVE