
Vesti iz izdanja Javne finansije
Prošlo je vreme niskih kamata
Novac će u narednom periodu biti skup i za državu i za stanovništvo
Možda najveća zanimljivost vezana za slikara nadrealizma Renea Magrita jeste ta da u njegovom životu nije bilo tajni, nikakvih skandala ni ekscesa. Fotografisan uvek u odelu sa kravatom, ličio je više na bankara nego na umetnika. Ipak, slikajući portrete bez lica, otkrivao je svoj bogat psihički život u kom se mešaju san i stvarni svet. Za slike je birao obične predmete i predstavljao ih postavljene u neobičan kontekst, po tome je bio i ostao prepoznatljiv. Stvorio je jedinstven likovni univerzum koji su naseljavali čudni stanovnici njegove mašte
Rene Magrit rođen je 21. novembra 1898. godine u malom gradu Lesinju u belgijskoj provinciji. Bio je sin Leopolda, trgovca i krojača i Regine Magrit. Već sa dvanaest godina pošao je na časove crtanja. Godine 1914. upisao je Akademiju lepih umetnosti u Briselu, međutim nije se na njoj dugo zadržao. Studije je napustio jer je procenio da nisu dovoljno inspirativne. Posle nekoliko faza koje pokazuju lutanje i traženje sebi svojstvenog načina slikanja (od impresionizma, futurizma i modernizma do kubizma), dolazi do nadrealizma, stila koji će prihvatiti i kome će se posvetiti.
Veliki uticaj na Magrita imao je italijanski umetnik Đorđo de Kiriko. Dela ovog slikara magičnog realizma otkrivaju sablasni lik realnosti stvaran pod uticajem panike, a na posmatrača ostavljaju jak utisak melanholije. Misterioznost Magritovih slika nastaje u igri i ne nosi teret straha kao De Kirikovi kolažni pejzaži bez ljudi. Njegova platna i na njima „oneobičeni“ objekti sa kojima živimo navode na razmišljanje.
Prvu samostalnu izložbu mladi Belgijanac održao je 1926. godine u Briselu. Likovni kritičari nisu pozitivno ocenili njegov rad i on odlučuje da napusti svoju zemlju. Godinu dana nakon neuspešnog debija, zbog tog razočaranja, ali i želeći da u prvim redovima učestvuje u razvoju nadrealizma, Magrit se iz Brisela preselio u Pariz. U „gradu svetlosti“ on upoznaje velike nadrealiste Andrea Bretona, Maksa Ernsta i druge. Tri godine koliko je proveo u Francuskoj predstavljaju najproduktivnije razdoblje u njegovoj karijeri. Iz „pariskog perioda“ datira i platno „Izdaja slika“ koje će postati prepoznatljiv simbol u slikarstvu i umetnosti tog doba. Velika naslikana lula sa natpisom „Ovo nije lula“ daje osnovne postulate nadrealizma i njegovog odnosa prema svetu gde živimo preplavljeni obiljem znakova i društvenih konvencija. Ni u Francuskoj se Magrit nije skrasio. U Belgiju se vratio umoran od pariskih nadrealističkih prepirki i do kraja života mirno živeo u skromnom briselskom domu.
Bez ekstravagancije na koju smo navikli kod slikara, ovaj predstavnik umetničkog pravca nastalog u turbulentnim vremenima oko Prvog svetskog rata predstavljao bi primer sasvim uzornog građanina da u njegovom životu nije bila zabeležena jedna zanimljiva epizoda. Veoma umešan crtač, pritisnut finansijskim brigama, Rene se u jednom periodu posvetio kopiranju Van Gogovih, Pikasovih i Sezanovih slika. Ovu je svoju veštinu proširio i na štampanje lažnih novčanica.
Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs
Vesti iz izdanja Javne finansije
Novac će u narednom periodu biti skup i za državu i za stanovništvo
„Da mi je neko krajem 2019. godine postavio zadatak da do kraja naredne godine obezbedim da kompanija sa 95 odsto kapaciteta radi ’od kuće’, rekao bih da je to nemoguće. A onda smo došli u situaciju da smo t...
Vesti iz izdanja Javne finansije
U rebalansu budžeta faktički je ozakonjeno davanje oko 1,3 milijarde evra za EPS i Srbijagas, a u 2023. godini je namenjeno još 1,2 milijarde evra za pokriće gubitaka ova dva preduzeća. Međutim, možda je i n...
Vesti iz izdanja biotehnologija
U PLANU REGIONALNI PROJEKAT Ministarka Begović najavljuje dalju saradnju sa BGI, a o kojim konkretnim projektima se radi, objaviće, kaže, „kada bude momenat“. Projekti će se svakako ticati biotehnologije ...
PREMIUM sadržaji na platformi NovaEkonomija.rs Inforamcije koje imaju dodatnu vrednost
POGLEDAJ SVE