BOS PO TRNJU
Šta je uistinu značila poseta predsednika Srbije Parizu i prijem u Jelisejskoj palati?
Elektroprivreda Srbije nastavlja ulaganja u proizvodnju, ekologiju i povećanje efikasnosti
Elektroprivreda Srbije je u novembru započela gradnju prvog velikog postrojenja za proizvodnju električne energije posle više od četvrt veka i obezbedila novac za instaliranje prvog vetroparka u svom vlasništvu. Uporedo sa ovim kapitalnim ulaganjima, nastavila je i investicije u smanjenje štetnih emisija iz termoelektrana, modernizaciju hidroelektrana i povećanje efikasnosti na rudarskim kopovima
Polaganjem kamena temeljca pored termoelektrane (TE) „Kostolac B“, koja je u sastavu EPS-ovog ogranka Termoelektrane i kopovi „Kostolac“, 20. novembra počela je izgradnja novog bloka B3, snage 350 MW. Vrednost projekta je 616 miliona evra, od čega će Export-Import Bank of China obezbediti 515 miliona evra kroz kredit na 20 godina, a ostatak će finansirati Elektroprivreda Srbije. Deo projekta je i povećanje proizvodnje na površinskom kopu „Drmno“ sa devet na 12 miliona tona uglja godišnje. Radove na tom velikom postrojenju za proizvodnju električne energije u Srbiji od 1991. godine izvodi kineska kompanija China Machinery and Engineering Corp (CMEC). Ceo projekat je baziran na Sporazumu o ekonomskoj i tehničkoj saradnji koji su potpisale vlade Srbije i Kine.
Inače, TE „Kostolac B“, treća najveća termoelektrana u Srbiji, ima dva bloka od po 350 MW snage, koji su počeli da rade 1988. godine, a novi blok bi trebalo da bude operativan 2022. godine. EPS će, kako su naveli u ovoj kompaniji, dobiti moderan, efikasan blok, koji će ispunjavati sve domaće i evropske ekološke kriterijume i povećati kapacitete za proizvodnju električne energije pet odsto.
Tong Zigang, potpredsednik CMEC, rekao je da je za ovu kompaniju gradnja bloka B3 veliki izazov u pogledu organizacije i upravljanja.
Zalihe uglja u Srbiji nameću ulaganje u termoelektrane, ali EPS namerava da iskoristi i energiju vetra. Zbog toga je krajem novembra sa nemačkom razvojnom bankom KfW potpisao ugovor o kreditu vrednom 80 miliona evra za izgradnju vetroparka u Kostolcu, snage 66 MW. Novo postrojenje biće prvi kapacitet za proizvodnju električne energije iz vetra u proizvodnom portfoliju EPS-a, kojim dominiraju termoelektrane i hidroelektrane.
Ukupna vrednost projekta je 97 miliona evra, početak gradnje je planiran za 2019, a prvi kilovat-sati se očekuju 2020. Godišnja proizvodnja biće oko 150 miliona kilovat-sati, što je dovoljno za snabdevanje oko 30.000 domaćinstava. Rok otplate kredita je 15 godina, uključujući i grejs period od četiri godine, a fiksna kamatna stopa je 0,85 odsto godišnje. Gradnja vetroparka, koji će imati 20 vetrogeneratora, smanjiće emisije ugljen-dioksida 120.000 tona.
Osim energija vetra, proizvodnju EPS-a „ozeleniće“ i izgradnja postrojenja za odsumporavanje dimnih gasova u Termoelektrani „Nikola Tesla A“ (TENT A) u Obrenovcu, koja je počela u decembru. Glavni izvođač projekta vrednog 167 miliona evra je Mitsubishi Hitachi Power System, a domaće kompanije bi trebalo da obave više od polovine predviđenih radova. Kada u poslednjem kvartalu 2022. godine gradnja bude gotova, emisije sumpor-dioksida biće smanjene devet puta, sa oko 74.000 tona na 7.800 tona godišnje, što je u skladu sa obavezama Srbije i evropskim direktivama. Hideto Kawata, predstavnik Mitsubishi Hitachi Power System, naveo je da će učešće srpskih preduzeća u radovima biti veće od 50 odsto.
Nastavak teksta možete pročitati u 47. broju štampanog izdanja časopisa „Nova Ekonomija“
Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs
Šta je uistinu značila poseta predsednika Srbije Parizu i prijem u Jelisejskoj palati?
Prosečna marža u trgovinama na malo u Srbiji kreće se od oko 21-22 odsto do 31-32 odsto, ali je manja od one u Evropi. Maloprodaja nije kriva za visok rast cena u srpskim prodavnicama, a profiti trgovinskih ...
U proizvodnju struje u narednim decenijama moraće da se investira više desetina milijardi evra, jer Srbija više ne može dugoročno da se oslanja na nasleđene kapacitete iz socijalizma, sa izuzetkom hidrocentr...
Srbija mora da uskladi svoju unutrašnju i spoljnu politiku, odnosno da demokratski odluči o svom usmerenju ka velikim silama, glavna je poruka okruglog stola pod nazivom „Srbija između Istoka i Zapada“. Pone...
PREMIUM sadržaji na platformi NovaEkonomija.rs Inforamcije koje imaju dodatnu vrednost
POGLEDAJ SVE