Godinama smo gradili stabilno i odgovorno poslovanje u sektoru mikro, malih i srednjih preduzeća, a sada želimo da iste principe ponudimo i građanima. Na tržištu postoji potreba za bankom koja nudi dugoročno održiva rešenja, transparentne uslove, digitalne usluge bez skrivenih troškova i odgovorniji pristup upravljanju finansijama
ProCredit banka je dugo godina prepoznata kao banka posvećena održivom poslovanju. Šta danas podrazumevate pod tim konceptom?
Za nas održivo poslovanje je suštinski deo identiteta banke. To znači da donosimo odluke koje dugoročno štite stabilnost klijenata, banke i društva u celini. Fokusiramo se na odgovorno kreditiranje, energetsku efikasnost, transparentnost i izbegavanje prekomernog rizika. Održivost u ProCredit banci je vrlo konkretna: merljiva je kroz našu politiku finansiranja, internu energetsku efikasnost i strateško usmerenje ka sektorima koji doprinose zdravom i održivom ekonomskom razvoju.
Kada govorimo o praksi, koje su ključne oblasti u kojima se vidi vaš pristup održivosti?
Najpre, to je način na koji procenjujemo kreditni rizik. Ne gledamo samo finansijske parametre, već i ekološki i društveni uticaj svakog projekta. Zatim, tu su „zelene“ investicije: ProCredit banka već godinama finansira projekte energetske efikasnosti, solarne elektrane i modernizaciju proizvodnih procesa. Interno smo značajno smanjili potrošnju energije, a zaposlene podstičemo da razmišljaju odgovorno – kroz treninge, transparentnu komunikaciju i svakodnevne prakse koje promovišu održivost.
ProCredit banka je razvojno orijentisana banka. Šta stoji iza odluke da se snažnije otvori ka stanovništvu? To je logičan korak u našem razvoju. Godinama smo gradili stabilno i odgovorno poslovanje u sektoru mikro, malih i srednjih preduzeća, a sada želimo da iste principe ponudimo i građanima. Na tržištu postoji potreba za bankom koja nudi dugoročno održiva rešenja, transparentne uslove, digitalne usluge bez skrivenih troškova i odgovorniji pristup upravljanju finansijama. ProCredit banka nudi pouzdanost, sigurnost i jasne uslove, što vidimo kao jasnu tržišnu prednost.
Šta klijenti iz segmenta stanovništva mogu da očekuju? Prvo, digitalno iskustvo koje je potpuno jednostavno i bez komplikacija. Naš model poslovanja zasnovan je na automatizaciji procesa i online kanalima, što korisnicima štedi vreme i omogućava potpunu kontrolu nad finansijama. Drugo, dugoročno povoljne uslove štednje i kreditiranja – bez promotivnih trikova. I treće, konsultantski pristup. Kao što smo preduzetnicima pomagali da donose ispravne poslovne odluke, tako građanima želimo da pomognemo da dugoročno planiraju, štede i investiraju.
Kako se principi održivosti prenose na segment stanovništva?
I građani sve više razmišljaju o energetskoj efikasnosti, racionalnoj potrošnji i dugoročnoj stabilnosti. Zato finansiramo solarne panele za domaćinstva, projekte energetske efikasnosti, kao i kvalitetnu stambenu gradnju. Takođe, promovišemo odgovorno zaduživanje – procenjujemo realnu sposobnost otplate i podržavamo projekte koji imaju pozitivan uticaj na budžet domaćinstva na duži rok.
Kako vidite ulogu banke u narednim godinama?
ProCredit banka će ostati posvećena odgovornom rastu. U segmentu stanovništva želimo da postanemo referentna banka za sve koji razmišljaju dugoročno i žele pouzdanog partnera. Bankarstvo će se ubrzano digitalizovati, regulativa će postajati stroža, a klijenti će tražiti održiva rešenja. Naša uloga je da budemo ispred tog trenda, da gradimo stabilne finansijske navike i nudimo proizvode koji zaista unapređuju kvalitet života.
Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs
Godišnji izveštaj vrlo transparentno odražava naša očekivanja kada je u pitanju poštovanje osnovnih prava. Taj izveštaj beleži značajno usporavanje reformi u celini, nazadovanje u oblasti slobode izražavanja i zastoj u vladavini prava i pravosuđu. Prvi meseci 2026. do sada nisu ukazivali na preokret ovih trendova...
Dok vlast Expo 2027 predstavlja kao istorijsku šansu i nasleđe za buduće generacije, stručnjaci ga vide kao pljačku javnih resursa. U uslovima stagnacije privrede taj projekat mogao bi postati ozbiljan fiskalni teret, zbog čega će ulaganje u zdravstvo, obrazovanje i druge ključne potrebe građana ostati po strani
Proizvodnja struje u termocentralama, koje su „kičma“ našeg elektroenergetskog sistema, sve je manja. U januaru se moralo uvoziti čak i do 30% naših potreba. Što je najgore, ne postoji nikakva konzistentna s...
Manji priliv stranih direktnih investicija ove godine mogao bi dodatno destabilizovati kurs dinara, čime se smanjuje konkurentnost domaćih proizvođača. Posledice će vremenom zahvatiti i druge segmente ekonom...
NOVA EKONOMIJA
prtplatite se za čitanje premium sadržaja
PREMIUM sadržaji na platformi NovaEkonomija.rsInforamcije koje imaju dodatnu vrednost
Koristimo kolačiće kako bismo osigurali da vam pružimo najbolje iskustvo na našoj veb stranici. Ako nastavite da koristite ovaj sajt, pretpostavićemo da ste saglasni sa tim.