Cilj je stabilno snabdevanje gorivom
MOL grupa prisutna je u Srbiji pune dve decenije. Za to vreme, kompanija se razvila u jednog od vodećih učesnika u trgovini naftnim derivatima, ali se kao i svi ostali, u poslednjih nekoliko godina suočava s...
Zbog nezadovolјavajućih rezultata dosadašnjih mera, tj. rizika ulaska privrede evrozone u opasnu spiralu deflacija-stagnacija privredne aktivnosti, odlukom Upravnog saveta Evropske centralne banke (ECB) od 22. januara, koja se naziva istorijskom, ECB će od marta 2015. godine pribeći prvi put kupovini državnih hartija od vrednosti u mesečnom iznosu od 60 mlrd. evra, u narednih 18 meseci. Ovo u cilјu, kako kaže predsednik ECB-a Dragi, „održivog prilagođavanja“ u smislu vraćanja na nivo cilјane inflacije blizu 2% i bržeg oporavka privrede evrozone zasnovanog na:
Nakon objave programa kupovine državnih obveznica od strane ECB-a, evro se stropoštao na najniži nivo u poslednjih 11 godina – vredeo je samo 1,12 USA dolara (slika 1). Godinu dana ranije vredeo je 1,37 dolara. Nema sumnje da će tokom 2015. biti prisutne velike fluktuacije kurseva na deviznim tržištima, uz veliku verovatnoću da će na kraju te godine evro vredeti nešto malo iznad jednog dolara. To će biti uzrokovano rastućom geopolitičkom nestabilnošću u svetu, ali i skepsom tržišnih aktera da će najnovije mere do sada neviđene ekspanzivne monetarne politike ECB-a dati očekivane rezultate. Ovo zbog činjenice da se takvom politikom ne tretriraju fundamentalni problemi u privredi evrozone:
Kakve su posledice štampanja enormne količine evra po Srbiju kao velikog dužnika?
Na mogućnosti urednog servisiranja dugova Srbije u narednim godinama će nepovolјno delovati dva faktora:
U valutnoj strukturi spolјnog duga i javnog duga Republike Srbije učešće duga nominovanog u USA dolarima je, prema poslednjim raspoloživim podacima, na kraju prvog kvartala 2014. godine, iznosilo 24,0 i 27,4%, respektivno. Ranjivost privrede Srbije na buduće povećanje kamatnih stopa na finansijskim tržištima u svetu proističe iz činjenice da u kamatnoj strukturi javnog duga dug ugovoren po varijabilnim kamatnim stopama čini preko jedne četvrtine.
Nastavak teksta možete pročitati u osamnaestom broju štampanog izdanja časopisa „Nova Ekonomija“
Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs
MOL grupa prisutna je u Srbiji pune dve decenije. Za to vreme, kompanija se razvila u jednog od vodećih učesnika u trgovini naftnim derivatima, ali se kao i svi ostali, u poslednjih nekoliko godina suočava s...
Tokom, sada već decenijske, vladavine SNS-a, teško je i nabrojati neispunjena obećanja, počevši od onih na čijim krilima su i došli do vlasti, poput rešavanje 24 sporne privatizacije ili simpatičnog obećanja...
INTERVJU Tamara Džamonja Ignjatović, redovna profesorka Filozofskog fakulteta u Beogradu
Nesumnjivo je da električni automobili imaju čitav niz prednosti u odnosu na klasične, pre svega u tome što nemaju nikakve emisije gasova (mada njihov proizvodnja i reciklaža nisu nimalo ekološke), ali istov...
PREMIUM sadržaji na platformi NovaEkonomija.rs Inforamcije koje imaju dodatnu vrednost
POGLEDAJ SVE