
Čovek koji pravi i prodaje firme
Kad Radeta Rakočevića pitate koliko biznisa je pokrenuo za svojih prvih 50 godina, treba mu malo vremena da prebroji. Iskreno odgovara da je investirao dosad u petnaestak privatnih kompanija iz Srbije, uspe...
Od prošle godine među narod se vratio osećaj da sve poskupljuje. To se može čuti na pijaci, u prodavnici, na ulici. Neuobičajeno dugih osam godina inflacija u Srbiji je iščezla iz svakodnevnog života, zajedno sa gledanjem kursne liste. Sada je opet moguće videti iz meseca u mesec nove, više cene na rafovima i tezgama
Vratio se i strah šta će biti s kursom evra. To se najbolje videlo početkom marta kada se ruska Sberbanka zbog sankcija povukla (na manje-više uredan način) sa evropskog tržišta, pa i iz Srbije, kada su ljudi pojurili da kupuju evre. Podmukli strah da će ušteđevina (po drugi put za one malo starije) biti obezvređena, naterao je građane da u martu kupe devize, prema podacima Narodne banke Srbije, u vrednosti od oko 650 miliona evra.
Ali, poskupljenja nisu krenula sa krizom u Ukrajini. Ko je malo pažljivije pratio vesti iz sveta mogao je videti još prošlog leta nestašicu drva i drvne građe, što se odmah prikazalo i na našim stovarištima u vidu polupraznih placeva i udvostručenih cena onoga što se još zateklo na njima. Još od avgusta je počelo poskupljenje struje na evropskom tržištu, a nedugo zatim i prirodnog gasa, mesecima pre nego što je započeo rat između Rusije i Ukrajine. Bakar je preskočio cenu od 10.000 dolara za tonu, a cene hrane su, takođe, rasle.
Centralne banke, uključujući i našu, to su ocenjivale kao prolazno stanje i posledicu pandemije i raskinutih lanaca snabdevanja i zastoja u brodskom transportu.
Danas, međutim, situacija preti da postane dramatična i to ne samo za nas, već i za dobar deo sveta.
Inflacija u nekim evropskim zemljama, poput Litvanije, dostigla je 15 odsto u martu. U Americi je na 8,5 odsto, gde nije bila 40 godina.
Sada se termin tranzitorna inflacija pominje sve ređe, a centralne banke pribegavaju povećanju kamatnih stopa ne bi li smanjile količinu novca u opticaju.
Međutim, na taj način mogu da utiču na jedan izvor inflacije, preveliku količinu novca koja je odštampana ili podeljena privredi i stanovništvu tokom pandemije. Ono na šta centralne banke ne mogu da utiču je da li će brodovi sa robom krenuti iz najveće kineske luke koja opslužuje Šangaj, grad koji je u karantinu zbog korone.
Ne mogu da utiču ni na to da li će u Ukrajini biti posejan suncokret, a Ukrajina je najveći proizvođač ove uljarice na svetu, kao ni na to koliko dugo će Rusija držati zabranu izvoza pšenice i mineralnog đubriva ili da li će možda zabraniti izvoz nikla i paladijuma.
Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs
Kad Radeta Rakočevića pitate koliko biznisa je pokrenuo za svojih prvih 50 godina, treba mu malo vremena da prebroji. Iskreno odgovara da je investirao dosad u petnaestak privatnih kompanija iz Srbije, uspe...
Cake news Čaršavi Vesti iz izdanja Investicije
Prvi ašov nije ni zaboden, a cena stadiona se više nego udvostručila. Kada je Vučić 2015. prvi put obećao izgradnju nacionalnog stadiona, rekao je da će koštati 150 miliona evra, što je cifra kojom su barata...
Da li su visoke cene sa kojima se susrećemo u prodavnicama rezultat preteranih marži trgovaca, i bogaćenja primarnih proizvođača, odnosno ratara i farmera? Prvi se bore sa manjom prodajom, drugi propadaju. D...
Obaveza plaćanja konverzija iz državne u privatnu svojinu nad zemlјištem koje su koristila nekadašnja društvena preduzeća uvedena je posle jedne televizijske emisije o „otimanju“ više hektara građevinskog ze...
PREMIUM sadržaji na platformi NovaEkonomija.rs Inforamcije koje imaju dodatnu vrednost
POGLEDAJ SVE