
Industrija lepote brzo raste
Henkel je za 20 godina poslovanja u Srbiji investirao više od 420 miliona evra. Kompanija želi da postane klimatski pozitivna do 2030. godine. Jedan od istaknutih ciljeva je da do 2025. godine 100 odsto Henk...
Od prošle godine među narod se vratio osećaj da sve poskupljuje. To se može čuti na pijaci, u prodavnici, na ulici. Neuobičajeno dugih osam godina inflacija u Srbiji je iščezla iz svakodnevnog života, zajedno sa gledanjem kursne liste. Sada je opet moguće videti iz meseca u mesec nove, više cene na rafovima i tezgama
Vratio se i strah šta će biti s kursom evra. To se najbolje videlo početkom marta kada se ruska Sberbanka zbog sankcija povukla (na manje-više uredan način) sa evropskog tržišta, pa i iz Srbije, kada su ljudi pojurili da kupuju evre. Podmukli strah da će ušteđevina (po drugi put za one malo starije) biti obezvređena, naterao je građane da u martu kupe devize, prema podacima Narodne banke Srbije, u vrednosti od oko 650 miliona evra.
Ali, poskupljenja nisu krenula sa krizom u Ukrajini. Ko je malo pažljivije pratio vesti iz sveta mogao je videti još prošlog leta nestašicu drva i drvne građe, što se odmah prikazalo i na našim stovarištima u vidu polupraznih placeva i udvostručenih cena onoga što se još zateklo na njima. Još od avgusta je počelo poskupljenje struje na evropskom tržištu, a nedugo zatim i prirodnog gasa, mesecima pre nego što je započeo rat između Rusije i Ukrajine. Bakar je preskočio cenu od 10.000 dolara za tonu, a cene hrane su, takođe, rasle.
Centralne banke, uključujući i našu, to su ocenjivale kao prolazno stanje i posledicu pandemije i raskinutih lanaca snabdevanja i zastoja u brodskom transportu.
Danas, međutim, situacija preti da postane dramatična i to ne samo za nas, već i za dobar deo sveta.
Inflacija u nekim evropskim zemljama, poput Litvanije, dostigla je 15 odsto u martu. U Americi je na 8,5 odsto, gde nije bila 40 godina.
Sada se termin tranzitorna inflacija pominje sve ređe, a centralne banke pribegavaju povećanju kamatnih stopa ne bi li smanjile količinu novca u opticaju.
Međutim, na taj način mogu da utiču na jedan izvor inflacije, preveliku količinu novca koja je odštampana ili podeljena privredi i stanovništvu tokom pandemije. Ono na šta centralne banke ne mogu da utiču je da li će brodovi sa robom krenuti iz najveće kineske luke koja opslužuje Šangaj, grad koji je u karantinu zbog korone.
Ne mogu da utiču ni na to da li će u Ukrajini biti posejan suncokret, a Ukrajina je najveći proizvođač ove uljarice na svetu, kao ni na to koliko dugo će Rusija držati zabranu izvoza pšenice i mineralnog đubriva ili da li će možda zabraniti izvoz nikla i paladijuma.
Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs
Henkel je za 20 godina poslovanja u Srbiji investirao više od 420 miliona evra. Kompanija želi da postane klimatski pozitivna do 2030. godine. Jedan od istaknutih ciljeva je da do 2025. godine 100 odsto Henk...
U stanju permanentnih globalnih kriza poslednje tri godine za male otvorene rastuće ekonomije, poput srpske, pitanje investicija, posebno stranih direktnih investicija, postalo je pitanje od životne važnosti...
Od osamostaljenja, najveći problemi Ukrajine su podeljenost, duboka korumpiranost i hronična politička nestabilnost. Nezavisno od ratnog ishoda, oporavak najveće i najsiromašnije zemlje u Evropi zavisiće od ...
Uslovi poslovanja na svetskom tržištu i dalje nisu stabilni, ali snalazimo se i uspevamo da rešavamo probleme. Naša oprema se prodaje na svim kontinentima, osim Australije, dok se u proizvodnji IML opreme sv...
PREMIUM sadržaji na platformi NovaEkonomija.rs Inforamcije koje imaju dodatnu vrednost
POGLEDAJ SVE