Vesti iz izdanja

28.04.2017. 15:45

Autor: Branislav Krivokapić

Prazan šešir profesora Koste Vujića

Neusklađenost obrazovanja i tržišta rada

Iako je svaki sedmi osnovac „vukovac“, a polovina đaka su odlični i vrlo dobri, studije u roku završava tek 15 odsto studenata, a samo 13 odsto pronađe posao u skladu sa kvalifikacijama. Na PISA testiranju naši đaci su pokazivali loše rezultate, pa je ono ukinuto. Poslodavci se sa svoje strane žale da dobijaju radnike koji ne znaju da misle, iako su završili fakultete

„Ne znaju sve, ali znaju da misle“, rečenica kojom je profesor Kosta Vujić ocenio čuvenu generaciju maturanata Prve beogradske gimnazije iz 1885. godine, danas bi verovatno glasila: „Znaju dosta, al’ od toga je slaba vajda.” Pokazalo je to i istraživanje Unije poslodavaca u kome je 86 odsto mladih u Srbiji izjavilo da ne poseduje praktična znanja i veštine za obavljanje realnog posla, dok svega 4,12 odsto njih veruje da takva znanja poseduje. Iako je svaki sedmi osnovac dobitnik Vukove diplome, a polovina đaka osnovnu školu završava sa odličnim ili vrlo dobrim uspehom, na godišnjem nivou samo 15 odsto studenata jedne generacije završi fakultet u roku. 

Ali čak ni ti najuspešniji ne briljiraju. Otuda više od trećine ovdašnjih poslodavaca nije zadovoljno veštinama tek diplomiranih studenata koji, kako kažu, imaju relativno slabe interaktivne spo¬sobnosti u donošenju odluka, timskom radu, analitici, planiranju. 

Visok stepen neusklađenosti obrazovanja i tržišta rada evidentan je još u srednjim školama čija je struktura u direktnoj suprotnosti sa realnim potrebama privrede: 22 odsto čine gimnazije, 16 odsto trogodišnje srednje obrazovanje, dva odsto umetničke škole, jedan odsto jednogodišnje i dvogodišnje obrazovanje i 59 odsto srednje stručno obrazovanje. Naizgled ova struktura i nije tako loša, ali problem je u tome što se u okviru srednjeg stručnog obrazovanja najveći procenat odnosi na pravno-birotehničke i ekonomske struke koje po broju imaju veće učešće od gimnazija. Ovi profili jesu atraktivni za mlade, ali privreda za njih nema kapaciteta, o čemu svedoče i podaci Nacionalne službe za zapošljavanje prema kojima među nezaposlenima sa fakultetom ubedljivo najviše ima diplomiranih ekonomista i pravnika (preko 11.000), a među nezaposlenima sa završenom srednjom školom najviše je ekonomskih tehničara i maturanata gimnazije (oko 35.000) 

Istraživanje „Visoko obrazovanje i tržište rada na Zapadnom Balkanu“, koje su za Kvartalni monitor radili Vil Bartlet, saradnik u Londonskoj školi ekonomije i političkih nauka, i Milica Uvalić, profesor ekonomije na Univerzitetu u Peruđi, pokazalo je da u Srbiji 40 odsto studenata upisuje društvene i humanističke nauke, a 30 odsto STEM nauke (tehnologija, inženjerstvo, matematika). Od 240 institucija visokog obrazovanja, koliko ih je 2015. bilo u zemljama Zapadnog Balkana (uključeno i Kosovo), u Srbiji funkcioniše njih 85 – 51 državni i 34 privatna fakulteta ili 1,2 fakulteta na 100.000 stanovnika. Većina studenta u regionu pohađa državne fakultete (četiri petine), a stopa završavanja studija slična je najnižima u Evropi koje imaju Italija i Mađarska. U 2013/2014. godini u regionu je upisano ukupno 220.000 novih studenata, a iste godine studije je završilo manje od 116.000 ili oko 53 odsto.

Istraživanje je pokazalo da fakulteti u regionu nisu u stanju da adekvatno odgovore na promene na tr¬žištu jer većina njih praktikuje tradicionalne nastavne metode i koristi zastarele nastavne planove. Većina poslodavaca iz regiona, anketiranih za potrebe ovog istraživanja, smatra da su studentske i stručne prakse najkorisniji nastavni metodi, a kada donose odluku o zapošlja¬vanju tek svršenih studenata „mnogo“ ili „dosta“ važnosti polažu na prethodno radno iskustvo. I u ovom istraživanju poslodavci su ocenili da postoji priličan jaz između željenih i posedovanih veština diplomiranih studenata, posebno u interaktivnim sposobnostima kao što su planiranje i organizacija, donošenje odluka, adaptibilnost. 

Sposobnost sistema visokog obrazovanja na Zapadnom Balkanu da proizvede kvalifikovan kadar neophodan za ekonomski razvoj na veoma je niskom nivou. „Proizvodi“ se preveliki broj diplomiranih studenata u odnosu na potrebe tržišta rada, posebno iz oblasti menadžmenta, administracije i prava. Od onih koji završe studije, mnogi ostaju nezaposleni, a od onih koji nađu posao, mnogi završe na radnim mestima koja nisu u skladu sa njihovim kvalifikacijama. Od sto novih studenata koji uđu u sistem visokog obrazovanja u jednoj godini, može se očekivati da će samo trinaestoro njih završiti studije i pronaći posao koji je dobro usklađen sa njihovim kvalifikacijama, zaključak je istraživanja koje su uradili Vil Bartlet i Milica Uvalić. A anketa među diplomiranim studentima je pokazala da oni kojima je radno mesto usklađeno sa kvalifikacijama imaju više početne plate (prosečno 400 evra) od onih kojima ovi faktori nisu usklađeni (240-250 evra), kao i da oni čiji prvi posao nije usklađen sa kvalifikacijama imaju veću verovatnoću da postanu nezaposleni, odnosno da dobiju otkaz.

Nastavak teksta možete pročitati u 40. broju štampanog izdanja časopisa „Nova Ekonomija.

Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Pre slanja komentara, molimo vas da se upoznate sa pravilima komentarisanja i pravilima korišćenja sajta.

Sajt je zaštićen pomocu reCaptcha i Google. Google Politika Privatnosti i Google Uslovi Korišćenja su primenjeni.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.