
Loza voli da se bori
Kakav je kvalitet domaćih vina? Odličan generalno. Prošli smo fazu kada su se proizvodila kvalitetna vina, tehnološki ispravna, sortna vina. Sad smo već u fazi da svako podneblje ima svoje karakteristike i ...
Potrebno je imati jasan cilj i to takav cilj kojeg se nećemo stideti pred sobom i svojom decom i unucima. Sa druge strane, tom cilju treba da težimo na promišljen i planiran način, a ne samoubilački i impulsivno
Psiholozima se sve češće upućuje pitanje: kako ljudi na zdrav način da se odbrane od ludila koje ih okružuje?
Ono što obično vidimo je nekoliko mentalnih „manevara“ kojima ljudi često pribegavaju: beg od realnosti, eskapizam, tj. „guranje glave u pesak“ ili alternativno, tzv. „oguglavanje“, odnosno razvijanje emocionalne okorelosti, tvrdokornosti, ciničnog stava ili bezosećajnosti prema drugima, ili razvijanje ličnog stava tipa „okolnosti su surove i treba se boriti za lični opstanak svim oruđima i oružjima“.
Takođe, nasuprot prethodna dva načina „preživljavanja“, neki ljudi veruju da je poželjno i potrebno prkositi i boriti se za izvesne ideale, ili slikovito rečeno „jurišati na barikade“.
U javnom mnjenju se vodi borba između ta dva stava. Konkretno, da li je „glupo“ i besmisleno žrtvovati svoje vreme, energiju i zdravlje na „nedostižne ideale“, ili treba da „sagnemo glavu“ i probamo da preživimo samo ovaj dan. Ko zna šta donosi sutrašnjica. Jer svet, a i naše bliže okruženje je i tako potpuno izvan naših moći i kontrole.
Ko je ovde u pravu? Da li je istina negde između, ili ni na jednom od ovih polova mišljenja?
Postavlja se, dakle, pitanje koji od ovih načina je dobar i zdrav, odnosno da li je i jedan od njih uvek i svuda bolji, korisniji i zdraviji? Da li pored ova tri načina postoje i neki drugi načini da preživimo velike teškoće u okruženju i da iz njih izađemo kao pobednici? Ili barem sa osećajem da nismo gubitnici? Hajde da razmotrimo…
Pre toga, treba najpre reći nešto o opšteprisutnoj zabludi u javnosti u Srbiji. Ova zabluda se tiče uverenja da kada ljudima bude dovoljno loše, tj. kada im „prekipi“ od muka, briga i neljudskih okolnosti, oni će tada automatski da se pobune. Dići će se „kuke i motike“ kako se pretpostavlja i očekuje.
Nažalost, svetska i istorijska iskustva, kao i psihologija kao nauka i praksa, govore nešto drugo. Kada su ljudi bombardovani brigama, kada su napadani sa svih strana raznim ogromnim i naizgled nerešivim problemima, a da pri tome ne vide neko „svetlo na kraju tunela“, tj. neku razumnu, konkretnu nadu i plan rešavanja tih problema, takva situacija ljude onda pre tera u apatiju, prepuštanje „sudbini“ i „guranje glave u pesak“ (radi čuvanja duševnog mira). Drugim rečima, kada ljudi nemaju jasnu i konkretnu viziju rešenja ili neke bolje alternative, onda će pre pribeći mehanizmu „konzerviranja energije“ i čekanja, u nadi da će problem da se reši sam od sebe (bez obzira na to što je, racionalno gledano, to malo verovatno).
Pitanje deluje jednostavno, ali je odgovor mnogo komplikovaniji i nije jednoznačan. Navešćemo zato par psiholoških fenomena koji su u vezi sa adaptivnim, tj. zdravim ponašanjem i sa efikasnim suočavanjem sa problemima i njihovim rešavanjem.
• Biranje dugoročne nasuprot kratkoročnoj ili trenutnoj dobiti, tj. suprotstavljanje ličnoj „kratkovidosti“
Svi dobro znamo koliko je teško na primer istrajati u dijeti ili odvikavanju od cigareta ili alkohola. Čovek je u svojoj osnovi, kao i sve druge životinje, vođen osećanjem prijatnosti i/ili izbegavanjem bola i neprijatnosti.
Teške životne okolnosti, tj. okolnosti koje u nama izazivaju osećanja zabrinutosti, straha, ljutnje, besa, tuge, nejasnoće, nesigurnosti, neizvesnosti itd. kod nas automatski izazivaju potrebu da u što kraćem roku, tj. odmah prekinemo ta neprijatna osećanja.
Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs
Kakav je kvalitet domaćih vina? Odličan generalno. Prošli smo fazu kada su se proizvodila kvalitetna vina, tehnološki ispravna, sortna vina. Sad smo već u fazi da svako podneblje ima svoje karakteristike i ...
IPA programi Evropske unije imaju pet komponenti: pomoć tranziciji i izgradnja institucija (TAIB), prekogranična saradnja (CBC), regionalni razvoj (REGD), razvoj ljudskih resursa (HRD) i ruralni razvoj (IPAR...
Vesti iz izdanja Javne finansije
Prošle godine EPS i Srbijagas su „koštali“ budžet skoro 2% BDP-a, odnosno oko 1,2 milijarde evra. I ove godine u budžetu se predviđa nastavak subvencionisanja energetskih preduzeća. Uz to idu i vraćanje dugo...
Torlak više ne proizvodi sputnjik V vakcine, kažu upućeni. A koliko nas je koštao pokušaj? Makar nekoliko miliona evra. Srbija je trebalo da postane regionalni proizvođač vakcina protiv korone. Bio je pla...
PREMIUM sadržaji na platformi NovaEkonomija.rs Inforamcije koje imaju dodatnu vrednost
POGLEDAJ SVE