BOS PO TRNJU
Šta je uistinu značila poseta predsednika Srbije Parizu i prijem u Jelisejskoj palati?
Nama svi tvrde da imamo fantastično obrazovanje, ne slažem se sa tim. Imamo zastarelo obrazovanje, jer ga nismo inovirali dugo godina, ali imamo pametne pojedince koji većinom odu u inostranstvo. Moramo decu da naučimo novim tehnologijama, što bi značilo da i profesori moraju da nauče nove tehnologije. Danas ima profesora koji se plaše da stave Wi-Fi jer zrači. Oni uče decu novim tehnologijama, a plaše ih se
Nikola Knežević jedan je od vlasnika kompanije NES Communications iz Beograda. Počeli su pre 16 godina kao deo nemačke kompanije Siemens Enterprise Communication (SEN) za tržište Srbije i Crne Gore. Kada je 2010. godine Siemens odlučio da proda lokalni posao, tri top menadžera u kompaniji odlučuju da ga otkupe. Kompanija menja ime u NES Communications i postaju zvanični partner i glavni kontakt za poslovanje SEN-a u Srbiji i Crnoj Gori. Od kompanije koja se prvenstveno bavila telefonijom, posao su proširili na računarske mreže, mrežnu bezbednost, kao i sisteme za digitalno oglašavanje i usluge iz „cloud-a”. Imaju 16 zaposlenih, od kojih je šestoro posao dobilo odmah posle fakulteta. Knežević kaže da kao gost predavač na dva fakulteta koristi priliku da izabere najbolje studente i ponudi im posao.
Koliko su kompanije u Srbiji spremne danas da izdvajaju za IKT, s obzirom na to da su budžeti za te namene među prvima stradali tokom ekonomske krize?
Poboljšava se situacija jer danas ima dosta kompanija koje ulažu redovno u tehnologiju. Kompanije sa kojima sarađujemo većinom imaju stabilne budžete i radimo za njih kontinualno svake godine. Postoje naravno i kompanije koje kupe jednom određenu tehnologiju i onda to eksploatišu narednih deset godina bez ikakvih dodatnih ulaganja.
Da li su vlasnici malih i srednjih preduzeća u Srbiji u mogućnosti i koliko su uopšte zainteresovani da uvode nove tehnologije?
Većina njih prihvata tehnologije koje su im neophodne i to u meri u kojoj moraju. U nove tehnologije i nove stvari ulažu retko, osim ako im to baš ne donosi opipljive uštede. Kad pokušate da im prikažete koliko će vremena ljudi da uštede i koliko mogu da uštede, recimo, na električnoj energiji, što je u Evropi veoma važna stavka, ovde kažu: da, ali mene struja ne košta ništa.
Nastavak teksta možete pročitati u 32. broju štampanog izdanja časopisa „Nova Ekonomija“
Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs
Šta je uistinu značila poseta predsednika Srbije Parizu i prijem u Jelisejskoj palati?
Prosečna marža u trgovinama na malo u Srbiji kreće se od oko 21-22 odsto do 31-32 odsto, ali je manja od one u Evropi. Maloprodaja nije kriva za visok rast cena u srpskim prodavnicama, a profiti trgovinskih ...
U proizvodnju struje u narednim decenijama moraće da se investira više desetina milijardi evra, jer Srbija više ne može dugoročno da se oslanja na nasleđene kapacitete iz socijalizma, sa izuzetkom hidrocentr...
Srbija mora da uskladi svoju unutrašnju i spoljnu politiku, odnosno da demokratski odluči o svom usmerenju ka velikim silama, glavna je poruka okruglog stola pod nazivom „Srbija između Istoka i Zapada“. Pone...
PREMIUM sadržaji na platformi NovaEkonomija.rs Inforamcije koje imaju dodatnu vrednost
POGLEDAJ SVE