Vesti iz izdanja

27.05.2014. 15:49

Autor: Vojislav Stevanović

Puno hteli, nešto započeli

Kako smo prošli 2013, šta nas čeka 2014.

Kako smo se nadali, dobro smo… pretekli. Prošle godine o ekonomiji
se (ne)uobičajeno mnogo pričalo, reforme su bile na redovnoj agendi
obraćanja predstavnika Vlade, ali mnogo od promena nismo videli. Ugovori
o radu i dalje se sklapaju po „Lalovićevom“ zakonu i tako će ostati do
daljnjeg, javna uprava čeka reorganizaciju, preduzeća su dobila svoje
redovno sledovanje subvencija. Sve primedbe privatnih preduzetnika i
dalje su, više-manje, ostale. Ništa, praktično, osim velike priče, nije
učinjeno da se popravi privredna klima, pa je za nama još jedna godina u
kojoj je, u poslovnom smislu, opstanak biznisa po sebi uspeh.

Zakon o radu i ostale Radulovićeve reforme

Posle nekoliko meseci izrade, rasprave, bojkota sindikata i očekivanj
da bude donet, tekst novog Zakona o adu naglo je povučen i odlučeno da
se to sve „prebriše“ i krene iz početka. Liberalnije radno
zakonodavstvo, koje podrazumeva lakše otpuštanje, fleksibilniji oblici
rada, manje administrativnog posla za firme i druge izmene najviše su
išle u pravcu želja poslodavačkih udruženja. Očekivano, sindikati su se
usprotivili predloženim izmenama. Neočekivano, dijalog je izostao, na
javnu raspravu predstavnici sindikata su došli, ali ne da bi diskutovali
nego da bi je (uspešno) opstruirali.

Zakon o radu jedan je od (sistemskih?) reformskih zakona koje je
predlagao tada 2novi“, a sada već bivši ministar privrede Saša
Radulović, dosad u javnosti poznat kao stečajni upravnik nekoliko
preduzeća, pokretač nekoliko poslovnih projekata i bloger. Radulović je
predstavljao „reformski“ deo rekonstruisane Vlade Srbije – dakle one
ministre koji se zalažu za što dublje i što ekspresnije reforme.  Često
je nastupao, ili izgledao, kao slobodni strelac, odvojen od ostatka
vlade. U paketu sa zakonom o radu, povučena su mu i druga dva – o
privatizaciji i stečaju.

Poljoprivredni rekordi i plesnjivo mleko

Početkom februara prošle godine Srbiju je uzdrmao jedan tvit. Goran
Ješić, pokrajinski sekretar za poljoprivredu i funkcioner Demokratske
stranke, objavio je laboratorijske analize mleka u prodaji prema kojima
je 29 od 35 uzoraka bilo prezasićeno aflatoksinima. Plesnjivo mleko je
uzbunilo celu javnost i na kraju dovelo do smene ministra poljoprivrede
Gorana Kneževića. Knežević je, pre nego što je zamenjen tokom
rekonstrukcije Vlade, pokušao da umanji opasnost od plesni u mleku
govoreći da je granica od 0,05 mikrograma po kilogramu uvedena nedavno i
da je doskora bila deset puta veća – 0,5 mikrograma po kilogramu.
Uostalom, tvrdio je Knežević, granica od 0,5 mikrograma je ista kao i u,
na primer, SAD, da bi potom i pomerio decimalu i „prilagodio” domaća
pravila američkim, čime je mleko jednim administrativnim potezom
postalo, valjda, pitko.

Aflatoskin u mleku, inače, posledica je prisustva buđi u kukuruzu roda
2012. Iako je svojevremeno ukazivano da se kukuruz ne čuva dovoljno
dobro i da vlaga ugrožava kvalitet te namirnice, na buđ u silosima niko
nije obraćao pažnju sve dok, preko ishrane, otrovi nisu završili u
mleku. Rezultat cele afere je uzbunjena javnost, pomerena granica,
smenjen ministar, zatrovano mleko i gubici industrije od nekoliko
desetina miliona evra.

Pred kraj godine novi ministar poljoprivrede Dragan Glamočić najavio je
da će se granica dozvoljenog nivoa aflatoksina uskoro vratiti na
evropski nivo od 0,05 mikrograma po kilogramu.

Rod kukuruza prošle godine procenjuje se na šest miliona tona, što je
gotovo 85 odsto više nego 2012. I druge kulture su napredovale u odnosu
na katastrofalnu 2012. Povećana je proizvodnja pšenice za 40,2 odsto
(Delta agrar je uspeo da „dobaci” do prinosa od osam tona hlebnog žita
po hektaru), šećerne repe za oko jednu trećinu, suncokreta za 30,2
odsto, a soje za 58,6 odsto.

Izvoz poljoprivrede i prehrambene industrije Srbije takođe je pokazao
znake oporavka, pa bi njegova vrednost, prema procenama stručnjaka, do
kraja godine trebalo da je dostigla 2,6 milijardi dolara, uz suficit u
razmeni od 1,1 milijardu dolara.

Nastavak teksta možete pročitati u sedmom broju štampanog izdanja časopisa „Nova Ekonomija“

Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Pre slanja komentara, molimo vas da se upoznate sa pravilima komentarisanja i pravilima korišćenja sajta.

Sajt je zaštićen pomocu reCaptcha i Google. Google Politika Privatnosti i Google Uslovi Korišćenja su primenjeni.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.