Vesti iz izdanja

30.12.2020. 14:34

Autor: Milojko Arsić, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Beogradu

Rast od šest odsto previše optimističan

Šta poznati ekonomisti predviđaju za 2021. godinu

Rezultati privrede Srbije u 2020. godini su relativno dobri, imajući u vidu da su ostvareni u uslovima pandemije i globalne ekonomske krize. Procenjuje se da će pad BDP u ovoj godini iznositi oko 1,5%, što će biti jedna od najnižih stopa pada u Evropi. Na solidne rezultate uticalo je to što je Srbija ušla u pandemiju sa relativno visokom stopom rasta, za razliku od većine evropskih zemalja čije privrede su tokom prethodne godine značajno usporile, dok su neke bile u blagoj recesiji. 

Bolji rezultati jednim delom su posledica toga što u strukturi privredi Srbije visoko učešće ima proizvodnja egzistencijalnih proizvoda, dok je učešće delatnosti koje su naročito snažno pogođene krizom, poput turizma, proizvodnje investicione opreme i trajnih potrošnih dobara, nisko. Snažan i neselektivan fiskalni stimulans, koji je rezultirao fiskalnim deficitom od 9% BDP, uz ekspanzivnu monetarnu politiku, ublažio je pad BDP u ovoj godini.

Fiskalni stimulansi ublažili su i odložili pogoršanje stanja na tržištu rada. Stopa nezaposlenosti u trećem tromesečju je dostigla 9%, što će verovatno biti i prosek za celu godinu. Prvi znaci krize na tržištu rada su stagnacija realnih zarada i zaposlenosti u toku ove godine. Makroekonomska stabilnost je tokom ove godine očuvana, ali će u narednim godinama biti izazov da se ona održi, a da se pri tome stimuliše oporavak privrede. 

Nominalna vrednost dinara je ostala praktično fiksna od početka krize, pa je manjak ponude na deviznom tržištu popunjavan prodajom 1,6 milijardi evra od strane NBS tokom prvih 11 meseci ove godine. Realna vrednost dinara već četvrtu uzastopnu godinu raste snažnije nego što to odgovara ekonomskim performansama Srbije, a što ima za posledicu rast spoljnih deficita. Deficit tekućeg platnog bilansa će u ovoj godini iznositi oko 5% BDP, što je znatno manje nego prošle godine, ali je to i dalje visok deficit. Obim stranih direktnih investicija će na nivou godine biti smanjen oko 20% zbog priliva sredstava od prodaje Komercijalne banke. 

Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Pre slanja komentara, molimo vas da se upoznate sa pravilima komentarisanja i pravilima korišćenja sajta.

Sajt je zaštićen pomocu reCaptcha i Google. Google Politika Privatnosti i Google Uslovi Korišćenja su primenjeni.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.