
Vesti iz izdanja Javne finansije
Prošlo je vreme niskih kamata
Novac će u narednom periodu biti skup i za državu i za stanovništvo
Moje prethodno iskustvo u evropskim institucijama pokazuje da se primetno ubrzanje procesa može dogoditi čim dođe do vidljivog napretka u oblastima slobode štampe, poštovanja pluralizma, pravde, borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala
„Stigao sam u Srbiju u septembru 2019, nekoliko sedmica nakon posete predsednika Emanuela Makrona Beogradu. Bila je to prva poseta tog nivoa nakon 18 godina i posete Žaka Širaka 2001, što odražava nivo ponovnog angažovanja Francuske u Srbiji i u regionu. Stoga je moj najvažniji cilj bio da iskoristim izvrsnu dinamiku pokrenutu tom posetom i da učinim da ona traje. Lično interesovanje koje predsednik Makron pokazuje za Srbiju i koje je iskazano prilikom nekoliko bilateralnih sastanaka sa predsednikom Vučićem, jula 2020. i februara 2021, taj mi zadatak olakšava“, sumira prve dve godine rada u Srbiji Žan Luj Falkoni, ambasador Francuske u Srbiji. Na pitanje Nove ekonomije koliko su realni izgledi da francuski predsednik poseti Srbiju ponovo krajem ove godine, ambasador odgovara: „Izgledi nisu nerealni. Međutim, ova poseta će biti uslovljena njegovim obavezama.“
Vaš prioritet je pomoć Srbiji u evropskim integracijama. Poslednje poglavlje Srbija je otvorila pre dve godine. Šta treba uraditi da se ubrza aktivnost za napredovanje Srbije ka članstvu u EU?
Zaista, poslednje otvaranje poglavlja datira iz decembra 2019. godine. Na međuvladinoj konferenciji 22. juna 2021. godine, uprkos snažnoj posvećenosti Srbije novoj pristupnoj metodologiji, države članice EU nisu postigle dogovor o otvaranju novog klastera.
Srpske vlasti su izvršile važne reforme, na primer u oblasti energetike, a pozdravljam i to što je ustavna reforma koja se odnosi na nezavisno pravosuđe vraćena na dnevni red. U pogledu upravljanja granicama, treba podvući i to da je sporazum sa Fronteksom sada operativan. Takođe su preduzete i važne inicijative na polju zaštite životne sredine, što je za pohvalu, iako još čekaju implementaciju.
Ipak, proces evropskih integracija ostaje zahtevan u svim oblastima, posebno u onima koje zovu fundamentalnim, „osnovama“, odnosno vrednostima koje podržava Evropska unija. Pravna država je u središtu evropskog projekta i iz nje proizlazi čitav sistem njenog delovanja. Od kraja 2020, posle onoga što bih nazvao „belom godinom“ za reforme u Srbiji, u ovoj oblasti se čini napor i želim da naglasim da je dijalog sa srpskim vlastima redovan.
Te reforme, međutim, tek treba da budu završene i sprovedene „na terenu“. Moje prethodno iskustvo u evropskim institucijama pokazuje da se primetno ubrzanje procesa može dogoditi čim dođe do vidljivog napretka u oblastima slobode štampe, poštovanja pluralizma, pravde, borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala.
Francuska će predsedavati EU od januara 2022. godine. Kakva će biti pozicija Srbije i drugih zemalja Balkana u planovima Francuske kao predsedavajuće članice, naročito kad je reč o odnosima Beograda i Prištine i daljim EU integracijama Srbije?
Francusko predsedavanje Savetu Evropske unije ima za ključne reči: obnovu, moć i pripadnost. Zapadni Balkan, naš najbliži sused će imati svoje mesto. S jedne strane, jer je to jedini region za koji je pridruživanje EU na dnevnom redu; sa druge, jer se Francuska ponovo angažovala u regionu, u skladu sa strateškim dokumentom koji je usvojen na najvišem nivou 2019. godine.
Francuska podržava efektivno otvaranje pregovora sa Severnom Makedonijom i sa Albanijom. Ohrabrujemo Srbiju da nastavi sa reformama u oblasti pravne države i da obezbedi da se sledeći izbori održe pod najpravednijim mogućim uslovima.
Naravno, traženje kompromisnog rešenja između Beograda i Prištine ostaje među prioritetima, nezavisno i od francuskog predsedavanja. Francuska je angažovala svoju diplomatiju, u koordinaciji sa Nemačkom, kao podršku dijalogu koji je između Beograda i Prištine kome je Evropska unija fasilitator. To je težak zadatak, ali apsolutno neophodan kako bi se obezbedila održiva stabilnost regiona.
Trgovinska razmena Srbije i Francuske znatno je povećana nakon stupanja na snagu Prelaznog trgovinskog sporazuma 2010. Kakvi su trendovi u obimu uvoza i izvoza i strukturi razmene?
U 2020. godini trgovinska razmena između Francuske i Srbije dostigla je 1,06 milijardi evra, uz prilično uravnotežen udeo uvoza srpskih proizvoda u Francusku i izvoza francuskih proizvoda u Srbiju. Oni su se više nego udvostručili od 2010. godine, kada je prelazni trgovinski sporazum između Evropske unije i Srbije stupio na snagu. Pandemija kovida 19 blago je uticala na našu trgovinsku razmenu, za 3,4% je bila manja u odnosu na 2019. godinu, ali sa vrlo pozitivnim trendom u drugoj polovini godine u odnosu na prvu polovinu, što je obećavajuće.
Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs
Vesti iz izdanja Javne finansije
Novac će u narednom periodu biti skup i za državu i za stanovništvo
„Da mi je neko krajem 2019. godine postavio zadatak da do kraja naredne godine obezbedim da kompanija sa 95 odsto kapaciteta radi ’od kuće’, rekao bih da je to nemoguće. A onda smo došli u situaciju da smo t...
Vesti iz izdanja Javne finansije
U rebalansu budžeta faktički je ozakonjeno davanje oko 1,3 milijarde evra za EPS i Srbijagas, a u 2023. godini je namenjeno još 1,2 milijarde evra za pokriće gubitaka ova dva preduzeća. Međutim, možda je i n...
Vesti iz izdanja biotehnologija
U PLANU REGIONALNI PROJEKAT Ministarka Begović najavljuje dalju saradnju sa BGI, a o kojim konkretnim projektima se radi, objaviće, kaže, „kada bude momenat“. Projekti će se svakako ticati biotehnologije ...
PREMIUM sadržaji na platformi NovaEkonomija.rs Inforamcije koje imaju dodatnu vrednost
POGLEDAJ SVE