
Loza voli da se bori
Kakav je kvalitet domaćih vina? Odličan generalno. Prošli smo fazu kada su se proizvodila kvalitetna vina, tehnološki ispravna, sortna vina. Sad smo već u fazi da svako podneblje ima svoje karakteristike i ...
Razlog za ljutnju imali su svi. I ateisti zbog privilegovanja verujućih, rimokatolici jer njihov je Uskrs slavljen pod vanrednim uslovima, muslimani koji su se odrekli hadžiluka, pa ako hoćete i stariji od 65 godina, na čije duhovno zdravlje niko nije mislio, sve dok nisu dobili dozvolu za šetnju, doduše znatno kraću od kućnih ljubimaca
Srpska pravoslavna crkva, ona ista koja je donedavno, prema istraživanjima, pored Vojske uživala najviše poverenja ogromne većine građana, šokirala je javnost tokom pandemije korona virusa. Nedeljama su se vernici pričešćivali „tradicionalno“, iz istog putira i istom kašičicom, tiskajući se po hramovima, što je aminovao vrh SPC. Nije želeo da pastvi uskrati najvažniji čin religijskog života, a sebe priloga.
Od ovakve vrste pristupanja svetoj tajni evharistije, vernici nisu odustali ni posle zabrane okupljanja više od pet osoba, ne mareći ni za naknadno uvedeno pravilo o distanci od metar od čoveka do čoveka. Ili deteta, kako su svedočili snimci iz porte novosadske Saborne crkve, a slično je bilo i u mnogim drugim bogomoljama.
To se dešavalo, iako je tad već i patrijarh Irinej pozvao sveštenike da se pridržavaju mera koje je propisala Vlada Srbije.
Istina, prema ustrojstvu SPC, Irinej se mogao obratiti samo kliricima arhiepiskopije beogradsko-karlovačke, koji su pod njegovom jurisdikcijom, ali je i njih ostavio u nedoumici. Jer, saopštenje je sročeno „vešto“ i paušalno, pa je sveštenstvo moglo proizvoljno da ga tumači. I nastavi sa službama „saobraznim“ Vladinim propisima.
Sinod, kao vrhovni organ, oglasio se tek povodom pojave „nezvanih gostiju iz poznatih anticrkvenih i antisrpskih krugova“ što su u medijima „orkestrirali klevetničku hajku“ na Crkvu, tvrdnjama da se ona ne drži instrukcija države. Tom prilikom je naglašeno da je način bogosluženja isključiva stvar SPC, gde država i nema prava da se meša. Uostalom, Sinod je istakao – niko se ne pričešćuje prinudno, već dobrovoljno, pa valjda sam snosi odgovornost za moguće posledice.
Rezultat takvog stava crkvenog vrha bila je smrt vladike valjevskog Milutina, kao i obolevanje nekolicine sveštenika i monaha, kako su mnogi podozrevali na osnovu obelodanjenih vesti. Ali, možda je Milutin otišao na bolje mesto, jer je sledeći stav Sinoda o pričešću kao leku za besmrtnost, potvrdio čvrstinu svoje vere, sa poslušnošću na prvom mestu. Zbog različitog tumačenja ovog skliskog pojma i izjave čelnika SPC bile su nesinhronizovane.
Naime, nije baš cela Crkva bila u navedenom fazonu, bilo je i gorih i boljih primera. U one gore spada saopštenje Eparhije bačke, na čelu sa vladikom Irinejom Bulovićem. Uvređen kritikom nekih medija, Bulović ih je nazvao „autošovinističkim“ i „soroševskim“, jer su eksplicirali da se on sakrio u svom domu, dok je pastvu izlagao riziku zaraze. I još je bački „objasnio“ da se ovde radi o „verskoj netrpeljivost i diskriminaciji“, suprotnoj Ustavu.
Bulović je prozvao i „neodgovorne pojedince sa bogoslovskim akademskim zvanjima, ali bez realnog liturgijskog osećanja i učešća u crkvenom životu“ , što „zbunjuju verni narod“ tvrdnjama da je pričešće kakvo se sprovodilo – opasno po zdravlje. U istom saopštenju je pozvao nadležne institucije da takve „nazoviteologe“ isključe iz crkvene zajednice. Zapravo, da ih kazni jer se drže zdravog razuma.
Nastavak teksta možete pročitati u 70. broju štampanog izdanja časopisa „Nova Ekonomija“.
Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs
Kakav je kvalitet domaćih vina? Odličan generalno. Prošli smo fazu kada su se proizvodila kvalitetna vina, tehnološki ispravna, sortna vina. Sad smo već u fazi da svako podneblje ima svoje karakteristike i ...
IPA programi Evropske unije imaju pet komponenti: pomoć tranziciji i izgradnja institucija (TAIB), prekogranična saradnja (CBC), regionalni razvoj (REGD), razvoj ljudskih resursa (HRD) i ruralni razvoj (IPAR...
Vesti iz izdanja Javne finansije
Prošle godine EPS i Srbijagas su „koštali“ budžet skoro 2% BDP-a, odnosno oko 1,2 milijarde evra. I ove godine u budžetu se predviđa nastavak subvencionisanja energetskih preduzeća. Uz to idu i vraćanje dugo...
Torlak više ne proizvodi sputnjik V vakcine, kažu upućeni. A koliko nas je koštao pokušaj? Makar nekoliko miliona evra. Srbija je trebalo da postane regionalni proizvođač vakcina protiv korone. Bio je pla...
PREMIUM sadržaji na platformi NovaEkonomija.rs Inforamcije koje imaju dodatnu vrednost
POGLEDAJ SVE