
Loza voli da se bori
Kakav je kvalitet domaćih vina? Odličan generalno. Prošli smo fazu kada su se proizvodila kvalitetna vina, tehnološki ispravna, sortna vina. Sad smo već u fazi da svako podneblje ima svoje karakteristike i ...
Nova.rs uskoro proslavlja tri godine od pokretanja portala. Šta su top priče koje ste izbacili i ključni događaji u razvoju koje biste izdvojili?
Portal je otvoren ekskluzivnom pričom o ubistvu Olivera Ivanovića, i ona je pokazala put kojim će se i nadalje kretati – hrabre, jasne, profesionalne priče koje predstavljaju maltene „šok terapiju“ za anesteziranu srpsku javnost. Bavili smo se i uvodom u „tajnu“ privatizaciju EPS-a, malverzacijama sa Rio Tintom, prisluškivanjem ruske opozicije u Srbiji, skrivanjem podataka o opremi i umrlima tokom vrhunca korona virusa, usput raskrinkavajući veze političara i kriminala i sumnjive tokove novca. Za sve to vreme bili smo na ulicama sa građanima kad god bi digli glas protiv neke nepravde. Trudili smo se uvek da u sferi kulture i zabave čitaocima donesemo priče sa svetski uticajnim umetnicima, ali i sa „bunkerisanim“ domaćim. Takođe, za nepune tri godine proputovali smo „pola sveta“ – od ratišta u Karabahu i Ukrajini, do glamura Vimbldona i, uskoro, Katara.
Danas je nova.rs u samom vrhu po čitanosti i broju jedinstvenih poseta. Šta je tajna ovog brzog pomeranja Nova.rs na Gemiusovoj listi?
Naš cilj je da čitaocima predstavimo ekskluzivne informacije iz sfere politike, biznisa i društva generalno, najkreativniji sadržaj iz „srpskog“ kutka interneta, najzabavnije priče iz šou-biznisa. Za razliku od drugih mejnstrim portala, mi koristimo nezavisnost od vlasti koju imamo kao medij iz United grupe, i znanje, iskustvo i kvalitet novinara da građanima ponudimo slobodne informacije. Komercijalni mediji na internetu u Srbiji su zarobljeni mediji – sloboda je naša ključna prednost. Prednost dajemo i organskom rastu, a ne onom koji se kupuje na Fejsbuku ili Guglu, zbog čega je naš uspon postepen i stabilan.
Kako vi čitate podatke o najposećenijim sajtovima u Srbiji? Šta domaća publika želi od internet sadržaja?
Internet publika u Srbiji robuje navikama koje teško menja. Zato portali koji su u vrhu po čitanosti veoma sporo (ili nikako) menjaju svoj uređivački pristup. Ma koliko se međusobno razlikovali i ponosili svojim autorskim pečatom, kontent im se suštinski ne razlikuje i bazira se na brzim i kratkim informacijama sa prizvukom senzacionalizma u informativnom delu i eksploataciji večitih tema – seksa i smrti – u „lajt“ delu. Publika to i želi, ali, istovremeno, publika konzumira ono što joj se servira. Kada bi većina ili makar najveći portali počeli da nude drugačiji sadržaj – i publika bi ga vremenom prihvatila. To, za sada, nije na vidiku.
Kako ste pomirili lake sadržaje, show i informativni sadržaj? Može li zajedno klikbejt i hard news?
Ne samo što može, nego, bojim se, i mora, da bi ispunio komercijalne targete kompanije. Naša politika je jednostavna: informativni sadržaj mora da ima informativne karakteristike – pouzdanost, jasnoću, ispravan kontekst i na kraju stav koji odražava uređivačku politiku redakcije. Neobavezni sadržaj – kakvog je takođe mnogo na našem portalu – mora da bude atraktivan i u naslovu i u sadržaju, ali ne sme (i neće nikad) biti uvredljiv, prostački ili da podstiče na nasilje ili mizoginiju.
U septembru ste redizajnirali portal. Kako reaguju publika i oglašivači?
Dugo očekivani redizajn portala doneo je i novu publiku i novi pristup temama u redakciji, a naročito načinu na koji ih plasiramo, sa mnogo većim akcentom na vizuelni sadržaj. Reakcije oglašivača su pozitivne: moderniji, dinamičniji i šareniji lejaut značajno povećava i pristupačnost kontentu i njegovu atraktivnost, što im je bitno. I reakcije publike su slične.
Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs
Kakav je kvalitet domaćih vina? Odličan generalno. Prošli smo fazu kada su se proizvodila kvalitetna vina, tehnološki ispravna, sortna vina. Sad smo već u fazi da svako podneblje ima svoje karakteristike i ...
IPA programi Evropske unije imaju pet komponenti: pomoć tranziciji i izgradnja institucija (TAIB), prekogranična saradnja (CBC), regionalni razvoj (REGD), razvoj ljudskih resursa (HRD) i ruralni razvoj (IPAR...
Vesti iz izdanja Javne finansije
Prošle godine EPS i Srbijagas su „koštali“ budžet skoro 2% BDP-a, odnosno oko 1,2 milijarde evra. I ove godine u budžetu se predviđa nastavak subvencionisanja energetskih preduzeća. Uz to idu i vraćanje dugo...
Torlak više ne proizvodi sputnjik V vakcine, kažu upućeni. A koliko nas je koštao pokušaj? Makar nekoliko miliona evra. Srbija je trebalo da postane regionalni proizvođač vakcina protiv korone. Bio je pla...
PREMIUM sadržaji na platformi NovaEkonomija.rs Inforamcije koje imaju dodatnu vrednost
POGLEDAJ SVE