
Samo nam nemojte odmagati
Uslovi za privređivanje su nepredvidivi, a tržište je manje dostupno našim privrednicima, koji se iz godine u godinu bore za što bolju poziciju. U državnim institucijama odlično znaju na koji način bi se ras...
Lazar Džamić, marketinški stručnjak i član saveta za kreativne industrije
Mnogo toga se kod nas i dalje dobija preko veze, partije, rodbine i slično, pa šta će nam brending!? On nam treba samo kada izađemo u inostranstvo i tu shvatimo gde smo. To je i razlog zašto nama više prija, iako je komercijalno lošije, da izvozimo sirovine, umesto finalne proizvode.
U eri u kojoj će roboti i automati obavljati veliki broj poslova koje danas obavljaju ljudi, kreativnost će biti glavni resurs i konkurentska prednost. Ova era već nastupa i naziva se Četvrta industrijska revolucija. Prema istraživanjima Oksfordskog univerziteta, za dvadeset godina će do 47 odsto poslova u SAD zameniće mašine. Međutim jedno drugo istraživanje tvrdi da je kreativni sektor u dobroj meri siguran od robota jer se procenjuje da oko 86 odsto kreativnih poslova nema nikakav rizik da ih zameni automatizacija. Ovo istraživanje se odnosi na SAD i Veliku Britaniju. U Srbiji se već nekoliko godina priča o šansama koju pruža digitalna ili četvrta industrijska revolucija, a procenjuje se da kreativne industrije čine oko 13,5 odsto srpskog BDP-a. Ove godine je premijerka Ana Brnabić osnovala Savet za kreativne industrije i jedan od njenih članova je Lazar Džamić, marketing stručnjak, profesor na Fakultetu za medije i komunikacije. Džamić je jedan deo karijere proveo kao šef za brend planiranje u evropskoj centrali Gugla. Sada govori za Novu ekonomiju.
Za početak, šta su to kreativne industrije?
Moram odmah da kažem da nisam veliki ljubitelj naziva, jer je u pitanju direktno i ne baš spretno prenošenje engleskog izraza “creative industries”, samo što ta reč tamo ima malo šire značenje. Malo mi je prihvatljiviji termin “kreativna ekonomija” ili “kreativne delatnosti”, mada i ovo mnogi osporavaju. Koncept je proizašao iz ere Tonija Blera u Britaniji i opisuje razvoj delova ekonomije koji u svom fokusu imaju kreiranje i eksploataciju ideja, intelektualne svojine, podataka i digitalne tehnologije. Najveće oblasti, tradicionalno, su razvoj različitih vrsta sofvera i IT, mediji i izdavaštvo, oblast marketing usluga, film i muzika, ostale kulturne delatnosti, arhitektura i tako dalje. Lista nije konačna i u nekim zemljama obuhvata i po dvadesetak oblasti privrede, ukljujući i stare zanate, čak i turizam…Ova oznaka je jednim delom simbolična i označava fokus na novije oblasti takozvanog postindustrijskog društva, dok s druge označava čitav spektar principa i pristupa koji jesu malo drugačiji od upravljanja resursima i talentima u tradicionalnoj industriji.
Kakav je njihov značaj za privredu sada, a kakav bi mogao da bude?
Ono što je interesantno s ovim delatnostima je da su one multiplikator ostalih. Drugim rečima, oni vode i podržavaju inovaciju u svim drugim oblastima. Nema danas uspešnog proizvoda bez dobrog marketinga, dizajna, promocije, ali i onlajn prodaje, potrošačkog servisa. Uspešni proizvodi, čak i mašine, danas zahtevaju dobar dizajn. Uspešni softveri nisu samo kodiranje, već i čitava lista specijalističkih zanimanja koja ih čine lakim za upotrebu i čak lepim. Kulturne delatnosti razvijaju takozvanu “meku moć” jedne zemlje, njenu reputaciju i percepciju u svetu. U digitalnom prostoru se izvozi i uvozi pritiskom na dugme. Tehnologija je fantastičan demokratizator šansi u modernom svetu jer se i kod nas, i u Brazilu, i u Americi ili Britaniji koriste isti softveri, platforme, principi, veštine. Kreativna ekonomija je jedna od naših najvećih šansi da uhvatimo korak sa svetom i pripremimo se za predstojeći talas automatizacije i robotizacije, koji nas već polako zapljuskuje. Britanija trenutno od kreativnih industrija zarađuje 10,5 miliona funti na sat, dok firme iz ovih oblasti takođe rastu mnogo brže i proizvode više dodate vrednosti za privredu i do nekoliko puta od sličnih u tradicionalnim privrednim oblastima. Sad nam je šansa da “hakujemo” našu državu i sistem, da bismo bili uspešniji.
Nastavak teksta možete pročitati u 54. broju štampanog izdanja časopisa „Nova Ekonomija“.
Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs
Uslovi za privređivanje su nepredvidivi, a tržište je manje dostupno našim privrednicima, koji se iz godine u godinu bore za što bolju poziciju. U državnim institucijama odlično znaju na koji način bi se ras...
Kad Radeta Rakočevića pitate koliko biznisa je pokrenuo za svojih prvih 50 godina, treba mu malo vremena da prebroji. Iskreno odgovara da je investirao dosad u petnaestak privatnih kompanija iz Srbije, uspe...
Cake news Čaršavi Vesti iz izdanja Investicije
Prvi ašov nije ni zaboden, a cena stadiona se više nego udvostručila. Kada je Vučić 2015. prvi put obećao izgradnju nacionalnog stadiona, rekao je da će koštati 150 miliona evra, što je cifra kojom su barata...
Da li su visoke cene sa kojima se susrećemo u prodavnicama rezultat preteranih marži trgovaca, i bogaćenja primarnih proizvođača, odnosno ratara i farmera? Prvi se bore sa manjom prodajom, drugi propadaju. D...
PREMIUM sadržaji na platformi NovaEkonomija.rs Inforamcije koje imaju dodatnu vrednost
POGLEDAJ SVE