
Za plakanje će biti kasno
Dok je Srbija gotovo potpuno okupirana sopstvenom političkom krizom, koja možda nikad nije ni prestala još od pada Berlinskog zida 1989, oko nas se odvijaju procesi koji bi mogli da promene geopolitičku arhi...
Zašto neko voli da sluša Cecu, a neko drugi Rahmanjinova? Zašto neko glasa za vlast, a neko drugi za opoziciju? I može li da se unapred prepozna poslednje zrno peska na pretrpanoj gomili koje će srušiti celu konstrukciju, kako u društvu, tako ...

Džulijan Asanž je jednom prilikom izjavio otprilike sledeće: Da nisam verovao i radio na nekim idejama koje su bile potpuno sulude, taško da bih išta postigao u životu. Za razliku od ove Asanžove ideje da treba pratiti svoje „srce“ ili „gut feelings“, ponekada i nasuprot razumu, ljudi, po pravilu, više vole sigurnost, pouzdanost i predvidljivost. Izaći iz rutine, napustiti „zonu komfora“, otkrivati nešto novo i učiti, ipak zahteva napor i izvestan rizik. Rizik da naša postojeća uverenja previše „razdrmamo i rasklatimo“ i da moramo u korenu da se menjamo, kao i rizik da nas naše okruženje više ne prihvata ili kritikuje, ili rizik da zbog promenjenih uverenja moramo nešto da menjamo u svojoj životnoj rutini (da tražimo drugi posao, drugo prebavalište, druge prijatelje…). Logično, možemo da se zapitamo, zašto bismo to radili? Zar nam nije bolje da prebivamo u poznatom i sigurnom i da „ne talasamo“ mnogo?
RUTINA I TEORIJA HAOSA

Dok je Srbija gotovo potpuno okupirana sopstvenom političkom krizom, koja možda nikad nije ni prestala još od pada Berlinskog zida 1989, oko nas se odvijaju procesi koji bi mogli da promene geopolitičku arhi...

Budućnost će biti obeležena personalizovanom medicinom, integrisanim pristupom i sve većim razumevanjem metaboličkih mehanizama koji stoje iza gojaznosti. Fokus će se sve više pomerati sa posledica na uzroke...

Od Zrenjanina do Čačka, problemi sa vodom otkrivaju posledice dugogodišnjeg zanemarivanja infrastrukture. Više od 40 odsto vode izgubi se pre nego što stigne do potrošača. Istovremeno, oko milion građana nem...

Vesti iz izdanja javna preduzeća
Usporavanje privrede se primećuje već nekoliko meseci, a u ekonomskim izveštajima počinju da se pojavljuju problemi dugova i nelikvidnosti. Za sada oni se uglavnom odnose na državna preduzeća i javni sektor. Umesto da se rešavaju uzroci gubitaka, njihov trošak se kroz budžet, subvencije i poskupljenja prebacuje na građane, dok privreda trpi posledice zbog kašnjenja u plaćanju i širenja lanca nelikvidnosti
PREMIUM sadržaji na platformi NovaEkonomija.rs Inforamcije koje imaju dodatnu vrednost
POGLEDAJ SVE