
Čovek koji pravi i prodaje firme
Kad Radeta Rakočevića pitate koliko biznisa je pokrenuo za svojih prvih 50 godina, treba mu malo vremena da prebroji. Iskreno odgovara da je investirao dosad u petnaestak privatnih kompanija iz Srbije, uspe...
Poskupljenja energenata uvek za sobom povlači rast ostalih cena, jer direktno podiže troškove proizvodnje. To se ne preslikava na cene odmah, nego posle nekoliko meseci. Postoji i drugi rizik, ako rast cena povuče za sobom rast zarada, može da se uđe u inflatornu spiralu
Uprkos najavljenim poskupljenjima struje i gasa trebalo bi očekivati da će se ukupna inflacija u Srbiji, nakon martovskih 16,2 odsto, naći na silaznoj putanji, kaže za Novu ekonomiju Slobodan Minić, specijalni savetnik Fiskalnog saveta, ukazujući na to je od polovine 2022. godine „evidentno popuštanje inflatornih pritisaka u međunarodnom okruženju“. Ipak, zbog poskupljenja energenata 1. maja pad inflacije u Srbiji biće sporiji nego u drugim zemljama, ocenio je Minić.
Od 1. maja struja u Srbiji poskupela je za 8 odsto, a gas za 10 odsto. Struja i gas su ove godine prethodno poskupeli u januaru za 8, odnosno 11 odsto, a njihove cene bi trebalo da se povećaju u još nekoliko navrata u narednih godinu dana. Cene energenata u poslednje vreme predstavljaju jedan od glavnih činilaca koji određuju kretanje ukupne inflacije u Srbiji.
Minić je podsetio da su svetske cene primarnih proizvoda, energije, metala i hrane “primetno opale”, što sve utiče na slabljenje troškovnih pritisaka i u srpskoj ekonomiji. “Kada se tome pridodaju efekti restriktivnih mera monetarne politike koje su preduzimale skoro sve centralne banke, kao rezultat imamo vidno usporavanje inflacije u mnogim zemljama”.
Ipak, iako je u evrozoni inflacija opala sa 10,6 odsto u oktobru 2022. na svega 6,9 odsto u martu ove godine, a u zemljama Centralne i Istočne Evrope je na silaznoj putanji od novembra – u Srbiji je inflacija nastavila da ubrzava sve do marta ove godine.
„Ono što očigledno pravi razliku u kretanju domaće inflacije u poređenju sa evropskim zemljama, upravo je kretanje cena struje i gasa u prethodnom periodu. Naime, u većini zemalja one su snažno rasle na početku 2022. godine, nakon čega je došlo do stabilizacije na evropskom energetskom tržištu i cene struje i gasa su počele blago da opadaju. U Srbiji su se prva poskupljenja desila tek pred jesen, a kako sad stvari stoje, nastaviće se tokom 2023”, rekao je Minić.
Minić smatra da ipak to ne bi trebalo da dovede do dodatnog povećanja ukupne inflacije u narednim mesecima zbog “dezinflatornog uticaja drugih činilaca”. Iako smatra da je 16,2 odsto “neki maksimum” kada se radi o inflaciji u Srbiji, Minić poručuje da će njen pad zbog odloženog poskupljenja energenata biti sporiji nego u drugim zemljama.
Prema njegovim rečima, odloženo poskupljenje struje i gasa otežava obaranje inflacije u Srbiji, “a to nije nimalo bezazleno”. „Što je duži period u kom je inflacija na povišenom nivou, veći je rizik da će privreda i građani očekivati visok rast cena u budućnosti. U slučaju da dođe do pokretanja spirale između visoke inflacije i zarada, to bi onda dodatno zakomplikovalo pokušaje da se obuzda rast potrošačkih cena“.
Kako se struja preliva na cene u prodavnici?
“Poskupljenja struje i gasa se nužno prelivaju na rast opšteg nivoa cena u ekonomiji”, rekao je specijalni savetnik Fiskalnog saveta. Minić objašnjava da postoje “dva kanala” preko kojih poskupljenja energenata doprinose inflatornim trendovima.
“Prvi je direktan, preko većih računa za struju, gas i grejanje koje plaćaju građani. Zbirno ovi troškovi trenutno čine sedam odsto prosečne potrošačke korpe u Srbiji, što u praksi znači da svako povećanje cena struje i gasa reda veličine od oko 10 odsto neposredno doprinosi ubrzanju inflacije – za 0,7 procentnih poena”, naveo je Minić.
Kada se, kako kaže, sagledaju efekti dosadašnjih povećanja cena energenata, prošlogodišnjeg (struja je poskupela u septembru, a gas u avgustu) i poslednjeg u januaru 2023. godine, zaključak je da je taj direktan doprinos ukupnoj inflaciji iznosio oko 1,2 procentna poena.
Međutim rast cena struje i gasa doprinosi ubrzanju inflacije i posredno – “povećavajući troškove proizvodnje u domaćoj privredi”.
“Izdaci za energiju predstavljaju značajnu rashodnu stavku u mnogim preduzećima, a kad se oni povećavaju, većina preduzeća nastoji da taj rast barem delimično prevali na cene finalnih proizvoda namenjenih potrošnji. Na taj način se poskupljenja struje i gasa u određenoj meri prelivaju na cene svih ostalih proizvoda i usluga koje čine prosečnu potrošačku korpu u Srbiji”, kazao je Minić.
Taj efekat, prema rečima Minića, nije uvek jednoznačan i teško ga je precizno izmeriti zbog toga što preduzeća obično ne ugrađuju odmah rast troškova energije u svoje cene – pa se doprinos inflaciji obično javlja tek nekoliko meseci nakon korekcije cena struje i gasa.
Poskupljenja energenata u Srbiji okasnela
“Povećanje cena struje i gasa nikad nije dobra vest za privredu i građane, ali politika cena energenata mora počivati na realnim ekonomskim parametrima”, rekao je Minić. Minić je ocenio da su poskupljenja struje i gasa u Srbiji “poprilično okasnela”, a račun za veštačko održavanje njihovih niskih cena u prethodnom periodu na kraju su platili svi poreski obveznici.
“Fiskalni trošak za pokrivanje gubitaka Srbijagasa i EPS-a, koji su dobrim delom nastali zbog negativne razlike između nabavnih i prodajnih cena energenata, već iznosi preko 2,5 milijarde evra i nastavlja da raste iz meseca u mesec”, rekao je Minić.
Prema njegovim rečima, ta “ogromna budžetska sredstva” potrošena su samo da bi se “privremeno odložila, ne i trajno izbegla poskupljenja struje i gasa”.
“Po našem mišljenju, bilo je ekonomski racionalnije i fiskalno odgovornije ranije dozvoliti odgovarajuće povećanje cene energenata, već od sredine prošle godine, uz maksimalno jačanje kapaciteta države da priskoči u pomoć objektivno ugroženim građanima i preduzećima u plaćanju uvećanih računa za energiju”, rekao je on.
Hrana za godinu dana poskupela 27 odsto
Cene proizvoda i usluga lične potrošnje su u martu 2023, u poređenju sa istim mesecom prethodne godine, u proseku povećane za 16,2 odsto, pokazuju podaci Republičkog zavoda za statistiku (RZS).
Korpa proizvoda i usluga lične potrošnje obuhvata robu i usluge koje domaćinstva kupuju kako bi zadovoljili svoje potrebe (hrana, piće, odeća, obuća, transport, održavanje i popravka stana, lična nega, gorivo, struja).
Iako je ukupna inflacija u martu iznosila 16,2 odsto, rast cena nekih proizvoda i usluga bio je viši od tog iznosa.
“Hrana je tako u proseku poskupela za 27 odsto, a ako se dalje analiziraju proizvodi u okviru grupe “hrana”, u izveštaju RZS-a se vidi da su “mleko, sir i jaja” u martu bili skuplji u proseku za 42,2 odsto, “povrće” za 33,4 odsto, “hleb i žitarice “25, 2 odsto, “meso” 19,1 odsto, a “ulja i masti” 23,8 odsto (u odnosu na prošlu godinu)”.
Cene “stanovanja, vode, električne energije, gasa i ostalih goriva” u martu su proseku bile veće za 23,1 odsto u odnosu na lane. Od toga je cena “električne energije za domaćinstva” u martu bila viša za 18,6 odsto u odnosu na isti mesec prošle godine. Rast cene gasa iznosi 19,7 odsto, a čvrstih goriva 40,2 odsto, vidi se u izveštaju RZS-a.
Suočena sa visokim cenama hrane i energenata, srpska ekonomija je pokazala otpornost, ali su inflacija i neizvesnosti i dalje visoke, naveo je Međunarodni monetarni fond (MMF) u saopštenju povodom prve revizije stendbaj aranžmana sa Srbijom.
Kroz stendbaj aranžman koji je Srbiji odobren u decembru, MMF je Srbiji namenio ukupno 2,4 milijarde evra. Srpski energetski sektor zauzima jedno od ključnih mesta u aranžmanu, između ostalog, predviđa se povećenje cena energenata i reforma državnih energetskih preduzeća – Srbijagasa i Elektroprivrede Srbije (EPS).
Cena struje biće povećana za po 8 odsto, a cene gasa za po 10 odsto u još dva navrata – 1. novembra 2023. godine i 1. maja 2024, obećala je MMF-u Vlada Srbije u zahtevu za aranžman.
U najavi prvomajskih poskupljenja Agencija poručuje da su, i nakon tih korekcija, cene prirodnog gasa i struje u Srbiji i dalje jedne od najnižih u Evropi.
Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs
Kad Radeta Rakočevića pitate koliko biznisa je pokrenuo za svojih prvih 50 godina, treba mu malo vremena da prebroji. Iskreno odgovara da je investirao dosad u petnaestak privatnih kompanija iz Srbije, uspe...
Cake news Čaršavi Vesti iz izdanja Investicije
Prvi ašov nije ni zaboden, a cena stadiona se više nego udvostručila. Kada je Vučić 2015. prvi put obećao izgradnju nacionalnog stadiona, rekao je da će koštati 150 miliona evra, što je cifra kojom su barata...
Da li su visoke cene sa kojima se susrećemo u prodavnicama rezultat preteranih marži trgovaca, i bogaćenja primarnih proizvođača, odnosno ratara i farmera? Prvi se bore sa manjom prodajom, drugi propadaju. D...
Obaveza plaćanja konverzija iz državne u privatnu svojinu nad zemlјištem koje su koristila nekadašnja društvena preduzeća uvedena je posle jedne televizijske emisije o „otimanju“ više hektara građevinskog ze...
PREMIUM sadržaji na platformi NovaEkonomija.rs Inforamcije koje imaju dodatnu vrednost
POGLEDAJ SVE