BOS PO TRNJU
Šta je uistinu značila poseta predsednika Srbije Parizu i prijem u Jelisejskoj palati?
INTERVJU Tamara Džamonja Ignjatović, redovna profesorka Filozofskog fakulteta u Beogradu...
Mi zaista živimo već decenijama u kontaktu sa iskrivljenom realnošću, posredovanom prvenstveno medijima. Istina se ili prikriva ili se izvrće, tako da se laž proglašava za istinu, a istina za laž. Poznata je misao Hane Arent kada govori o propagandi u totalitarnim društvima, da kada se stalno govore laži posledica nije što ljudi poveruju u laži, nego što prestanu da veruju u bilo šta
Da li je naše društvo ušlo u kolektivnu patologiju, kako se odbraniti od negativnosti kojima smo zasuti sa svih strana, da li društvena agresija može da se prenese i na ličnu i kako se zajednica od toga može izlečiti, razgovarali smo sa psihoanalitičarkom Tamarom Džamonjom Ignjatović, profesorkom i članicom inicijative ProGlas.
Već više od decenije srpsko društvo sistematski je zasipano govorom mržnje, netrpeljivošću prema političkim protivnicima i konstantnim neistinama i manipulacijama. Kakve posledice to ostavlja na mentalno zdravlje pojedinaca?
Bez namere da „patologiziramo“ naše društvo, možemo se zapitati kako je u postojećim okolnostima moguće ostvarivati pozitivne potencijale, kada se životni uspeh definiše kroz demonstraciju sile, moć manipulacije, materijalni prestiž, nasilnu komunikaciju.
Kada govorimo o mentalnom zdravlju, pre toga je važno da naglasimo da mentalno zdravlje nije definisano kao odsustvo mentalnih poremećaja, već kao ostvareni pozitivni potencijali osobe, sposobnost da produktivno radi i doprinosi svojoj zajednici, kao i da se uspešno nosi sa svakodnevnim stresom. Dakle, bez namere da „patologiziramo“ naše društvo, možemo se zapitati kako je u postojećim okolnostima moguće ostvarivati pozitivne potencijale, kada se životni uspeh definiše kroz demonstraciju sile, moć manipulacije, materijalni prestiž, nasilnu komunikaciju…Ako se obrazovanje i kvalifikovani rad ne vrednuju, već partijska knjižica i kupljene diplome, onda nema govora o produktivnom radu. Kako doprinositi zajednici, ako su sve moralne i humane vrednosti zajedništva, solidarnosti, empatije obezvređene, a lični interes se postavlja kao vrhovna vrednost. Jasno je…
Šta je uistinu značila poseta predsednika Srbije Parizu i prijem u Jelisejskoj palati?
Prosečna marža u trgovinama na malo u Srbiji kreće se od oko 21-22 odsto do 31-32 odsto, ali je manja od one u Evropi. Maloprodaja nije kriva za visok rast cena u srpskim prodavnicama, a profiti trgovinskih ...
U proizvodnju struje u narednim decenijama moraće da se investira više desetina milijardi evra, jer Srbija više ne može dugoročno da se oslanja na nasleđene kapacitete iz socijalizma, sa izuzetkom hidrocentr...
Srbija mora da uskladi svoju unutrašnju i spoljnu politiku, odnosno da demokratski odluči o svom usmerenju ka velikim silama, glavna je poruka okruglog stola pod nazivom „Srbija između Istoka i Zapada“. Pone...
PREMIUM sadržaji na platformi NovaEkonomija.rs Inforamcije koje imaju dodatnu vrednost
POGLEDAJ SVE