Jedna privatna kuća u Parizu postala je muzej: 5 bis Rue de Verneuil, dvospratna zgrada u mirnoj ulici, četvrt Saint Germain des Pres u Parizu,kuća je koja je bila rezidencija Serža Genzbura od 1968. Godine, kada se u nju uselio, pa do njegove smrti
Obožavaoci kantautora i francuske kulturne ikone pretvorili su njegov dom u 7. arondismanu Pariza u svetilište. Više od 30 godina crtali su grafite, ostavljali poruke, stihove i ljubavna pisma u pomen kontroverznom umetniku, velikom pesniku i provokatoru jednog doba.
Sve u kući, ili skoro sve izgleda kao da je vreme stalo tog 2. marta 1991, na dan kada je Genzbur umro nakon petog srčanog udara, u 62. godini života.
Prigušeno osvetljenje, crni zidovi, Stenway klavir za kojim je komponovao muziku, orgulje, sto prekriven policijskim značkama i lisicama, prepune pepeljare „žitana“ bez filtera, ogromna fotografija Brižit Bardo, jedne od njegovih poznatih ljubavi, sve ima nestvaran osećaj autentičnosti i prisutnosti među stvarima koje su činile njegovu svakodnevicu. Tu su umetnička dela, fotografije, muzički instrumenti, Genzburova odeća, kao i slike Salvadora Dalija i Kloda Lalana.
Nakon što je kupio kuću Serž Genzbur je u njoj živeo sa glumicom i modelom i obožavanim bićem, Džejn Birkin, sa kojom je snimio orgazmičnu pesmu Je t´aime, napisanu da bude najlepša ljubavna pesma na svetu, u kojoj Serž i Džejn četiri minuta šapuću jedan drugom intimne želje, nešto poput audio seksa, koja uskoro zbog svoje direktnosti i lucidnosti biva i zabranjena.
Mesto inspiracije i radno mesto koje je dočekivalo slavne goste, 5 bis Rue de Verneuil,u isto vreme bilo je i porodični dom.
A onda je usledio razvod.
Opijen alkoholom, impregniran nikotinom, a pre svega skrhanog srca, Serž nastavlja svoju karijeru i javna pojavljivanja koje su u to vreme više od muzike odlikovali ekscesi. Izazvao je skandal 1984. godine, snimivši duet sa svojom 12-godišnjom ćerkom pod nazivom Lemon Incest, u kome njih dvoje leže na krevetu, on je go do pasa, sve je tu, prigušeno svetlo i valjanje u posteljini. Iste godine javno na televiziji spaljuje novčanicu od 500 franaka u znak protesta zbog povećanja poreza. Bilo je tu i neprikladnih seksualnih scena i provokacija i puno javnih ispada pod dejstvom ko zna sve čega.
Ono što karijeru ovog sramežljivog klipana čini kontroverznom je upravo taj dualitet, prostak ili džentlmen, mizogini skot ili emotivna luda koja nudi svoje srce na dlanu, umetnik koji se ne libi da preko usana prevali nešto što liči na otvoreni izliv emocija. Patologija ili eksperiment, introvertni stidljivko ili nadmeni predator, verovatno sve u isto vreme.
Imovina je nakon razvoda tada najpoznatijeg francuskog para i kasnije po Seržovoj smrti pripala njihovoj ćerki Šarlot Genzbur koja je ostala posvećena očuvanju očevog nasleđa i njegove kuće, koju je od početka planirala da pretvori u muzej sećanja na svog oca.
„Za mene je to teret koji nosim 32 godine, u početku je to bila kuća moje majke, moje sestre, njegova i moja. Dok je moja majka tu živela bilo je vrlo malo stvari, a onda ih je otac sve više gomilao. Pretvorio ju je u muzej i bilo je teško hodati okolo a da se ne plašiš da ćeš nešto polomiti. To je kao san. Moglo bi se reći da su to praistorijske stvari. Kao Pompei“, rekla je Šarlot Genzbur.
Kuća Serža Genzbura pruža i jedno dodatno audio iskustvo, naime zahvaljujući originalnoj zvučnoj podlozi, koja je napravljena specijalno za potrebe muzeja, posetioci dobijaju zvučni utisak sastavljen od neobjavljenih zvučnih arhiva i snimaka, kao i vođenje glasom Šarlot Genzbur koja korak po korak vraća sećanje kroz anegdote vezane za njenog oca i njenu kuću iz detinjstva.
Prekoputa u istoj ulici, na broju 14, biće otvoren muzej u kome su predstavljeni artefakti koji pokazuju život i rad ovog francuskog kompozitora sa do sada neviđenim kolekcijama arhivskog materijala, predmeta i fotografija, a tu će naravno biti i radnja sa suvenirima. Na istoj adresi biće i pijano bar GenzBAR, a kako drugačije.
Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs
Na osnovu dokumenata znamo da je tokom godina projekat železnice ka Mađarskoj poskupeo za desetine miliona. S druge strane, javnost i dalje ne zna koliko je zapravo plaćena Železnička stanica u Novom Sadu, o...
Doneli smo stratešku odluku i SBB vidimo kao vodećeg srpskog operatora na polju fiksnog interneta i televizije. To je prva akvizicija nedavno osnovane e&PPF telekom grupe. Na SBB-u i dalje će da se emitu...
Ako nešto treba da naučimo od ovog studenskog bunta, to je da svi krenemo u obračun sa problemima u svojoj profesiji. U svakoj profesiji, pa i u kulturi, postoji kao u mikrokosmosu preslikano sve ono što razara celo društvo
U studentskom pokretu vidimo neke hvale vredne poteze. Studenti izbegavaju negativne kvalifikacije i osuđivanje drugih, već su okrenuti promovisanju konkretnih ideja šta bi trebalo činiti. Takođe, drugim gru...
NOVA EKONOMIJA
prtplatite se za čitanje premium sadržaja
PREMIUM sadržaji na platformi NovaEkonomija.rsInforamcije koje imaju dodatnu vrednost
Koristimo kolačiće kako bismo osigurali da vam pružimo najbolje iskustvo na našoj veb stranici. Ako nastavite da koristite ovaj sajt, pretpostavićemo da ste saglasni sa tim.Ok