Vesti iz izdanja

30.11.2021. 20:14

Autor: Mateja Agatonović

„Zeleno zlato“ u borbi protiv klimatskih promena

Budućnost energetskih zasada u Srbiji

U Glazgovu je sredinom novembra završena Konferencija o klimatskim promenama Ujedinjenih nacija, ove godine pod nazivom COP26. Događaj je u skoro podjednakoj meri bio posvećen energetici i ekologiji i bio je povod za razgovor sa učesnicima tog skupa, Boni Norman, predsednicom E3 International i Lenom Bratić, regionalnom menadžerkom ove kompanije, posvećene održivim energetskim projektima, uz pružanje finansijskih i savetodavnih usluga

Uprkos svom značaju, COP26 je u domaćim medijima bio relativno slabo propraćen. Koje su glavne poruke skupa?

Boni Norman: Glavna poruka konferencije, zbog koje je održan veliki broj protesta tokom njenog trajanja, jeste da je bilo previše obećanja, a da konkretni potezi, za sada, izostaju. Izazov za učesnike bio je da reči pretvore u planove, pa u delo. Do sada je COP bio usmeren na smanjenje emisija gasova staklene bašte, a sada je veći naglasak na biodiverzitetu, odnosno na tome kako i priroda može da bude deo rešenja problema.

Lista država koja se obavezala na smanjenje emisija CO2 se proširila na skoro 190 zemalja. I dalje govorimo o Pariskom klimatskom sporazumu, koji je postignut pre više godina, ali je naišao na prepreke od samog starta. Da li se zapravo vraćamo na početnu poziciju?

Norman: Ako ne preduzmemo dodatne mere, izgubićemo trku s vremenom, pa globalno zagrevanje neće biti ni blizu projektovanih 1,5 stepeni Celzijusa. Sada vidimo i veći broj država koje preduzimaju nešto, ali neki veliki „igrači“ su izostali iz Pariskog ugovora, Kina i Rusija. 

Lena Bratić: COP26 nije više samo događaj, već proces. Ove godine smo videli da su pravljenje koalicije, na primer ministara finansija i drugih državnika, a svi su se obavezali da će uskoro nastaviti ono što je ovde započeto. Građani možda ne veruju da promena može da se desi, ali ona mora da se desi.

Govorilo se o dramatičnim klimatskim promenama, a konferencija se dešavala i u svetlu energetske krize. Da li će ova kriza negativno uticati i na budućnost zelene tranzicije?

Norman: Svakako je energetska kriza kratkoročno važna. Centralno pitanje jeste osnova snabdevanja strujom, koja će postajati sve lakša kroz tehnološke inovacije. Ne postoji jedno rešenje za sve probleme. Mi smo, na primer, predstavljali mogućnosti generisanja struje iz biomase, ali to je samo deo slagalice. Ne treba da razmišljamo kako preko noći da promenimo nešto, već koliki je udeo održive struje u energetskom miksu. Fosilna goriva su, dugoročno gledano, destruktivan put.

Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Pre slanja komentara, molimo vas da se upoznate sa pravilima komentarisanja i pravilima korišćenja sajta.

Sajt je zaštićen pomocu reCaptcha i Google. Google Politika Privatnosti i Google Uslovi Korišćenja su primenjeni.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.