
Industrija lepote brzo raste
Henkel je za 20 godina poslovanja u Srbiji investirao više od 420 miliona evra. Kompanija želi da postane klimatski pozitivna do 2030. godine. Jedan od istaknutih ciljeva je da do 2025. godine 100 odsto Henk...
U Glazgovu je sredinom novembra završena Konferencija o klimatskim promenama Ujedinjenih nacija, ove godine pod nazivom COP26. Događaj je u skoro podjednakoj meri bio posvećen energetici i ekologiji i bio je povod za razgovor sa učesnicima tog skupa, Boni Norman, predsednicom E3 International i Lenom Bratić, regionalnom menadžerkom ove kompanije, posvećene održivim energetskim projektima, uz pružanje finansijskih i savetodavnih usluga
Uprkos svom značaju, COP26 je u domaćim medijima bio relativno slabo propraćen. Koje su glavne poruke skupa?
Boni Norman: Glavna poruka konferencije, zbog koje je održan veliki broj protesta tokom njenog trajanja, jeste da je bilo previše obećanja, a da konkretni potezi, za sada, izostaju. Izazov za učesnike bio je da reči pretvore u planove, pa u delo. Do sada je COP bio usmeren na smanjenje emisija gasova staklene bašte, a sada je veći naglasak na biodiverzitetu, odnosno na tome kako i priroda može da bude deo rešenja problema.
Lista država koja se obavezala na smanjenje emisija CO2 se proširila na skoro 190 zemalja. I dalje govorimo o Pariskom klimatskom sporazumu, koji je postignut pre više godina, ali je naišao na prepreke od samog starta. Da li se zapravo vraćamo na početnu poziciju?
Norman: Ako ne preduzmemo dodatne mere, izgubićemo trku s vremenom, pa globalno zagrevanje neće biti ni blizu projektovanih 1,5 stepeni Celzijusa. Sada vidimo i veći broj država koje preduzimaju nešto, ali neki veliki „igrači“ su izostali iz Pariskog ugovora, Kina i Rusija.
Lena Bratić: COP26 nije više samo događaj, već proces. Ove godine smo videli da su pravljenje koalicije, na primer ministara finansija i drugih državnika, a svi su se obavezali da će uskoro nastaviti ono što je ovde započeto. Građani možda ne veruju da promena može da se desi, ali ona mora da se desi.
Govorilo se o dramatičnim klimatskim promenama, a konferencija se dešavala i u svetlu energetske krize. Da li će ova kriza negativno uticati i na budućnost zelene tranzicije?
Norman: Svakako je energetska kriza kratkoročno važna. Centralno pitanje jeste osnova snabdevanja strujom, koja će postajati sve lakša kroz tehnološke inovacije. Ne postoji jedno rešenje za sve probleme. Mi smo, na primer, predstavljali mogućnosti generisanja struje iz biomase, ali to je samo deo slagalice. Ne treba da razmišljamo kako preko noći da promenimo nešto, već koliki je udeo održive struje u energetskom miksu. Fosilna goriva su, dugoročno gledano, destruktivan put.
Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs
Henkel je za 20 godina poslovanja u Srbiji investirao više od 420 miliona evra. Kompanija želi da postane klimatski pozitivna do 2030. godine. Jedan od istaknutih ciljeva je da do 2025. godine 100 odsto Henk...
U stanju permanentnih globalnih kriza poslednje tri godine za male otvorene rastuće ekonomije, poput srpske, pitanje investicija, posebno stranih direktnih investicija, postalo je pitanje od životne važnosti...
Od osamostaljenja, najveći problemi Ukrajine su podeljenost, duboka korumpiranost i hronična politička nestabilnost. Nezavisno od ratnog ishoda, oporavak najveće i najsiromašnije zemlje u Evropi zavisiće od ...
Uslovi poslovanja na svetskom tržištu i dalje nisu stabilni, ali snalazimo se i uspevamo da rešavamo probleme. Naša oprema se prodaje na svim kontinentima, osim Australije, dok se u proizvodnji IML opreme sv...
PREMIUM sadržaji na platformi NovaEkonomija.rs Inforamcije koje imaju dodatnu vrednost
POGLEDAJ SVE