Nakon što su početkom nedelje stupile na snagu američke sankcije prema Iranu, cene nafte opet su krenule prema gore.
U utorak je cena barela nafte na londonskom tržištu porasla 42 centi na 74,17 dolara, a na američkom za 30 centi na 69,31 dolar, piše Tportal.
Francuska banka Sosiete Ženeral objavila je da je trenutno tržište dobro snabdeveno, ali i naglasila da će zbog sankcija u Iranu tržišta ostati bez milion barela nafte dnevno. Tako će tržišta imati malo slobodnih kapaciteta potrebnih za rešavanje nepredviđenih poremećaja.
Poskupljenje nafte već je značajno uticalo na rast inflacije u Hrvatskoj, a dalji rast cena mogao bi imati negativne posledice po ekonomsku aktivnost, smatraju u Hrvatskoj narodnoj banci, čiji analitičari su razradili nekoliko scenarija uticaja cene sirove nafte na hrvatsku privredu.
U analizi objavljenoj u publikaciji o makroekonomskim kretanjima naglašava se da je rast cena nafte prvenstveno posledica ostvarenog i očekivanog smanjenja ponude tog energenta na svetskom tržištu.
Neutralni scenario predviđa cenu sirove nafte u skladu s onom iz terminskih ugovora na tržištu iz maja 2018., pesimistični predviđa rast cena nafte do 112 dolara, a optimistični pad na 50 dolara. U slučaju neutralnog scenarija rast BDP-a bi bio niži za 0,5 procentnih poena u odnosu na osnovni scenario (cene nafte iz marta 2018.).
Manje verovatna putanja cene nafte iz pesimističnog scenarija rezultirala bi znatno nižom realnom aktivnošću u odnosu na osnovni scenario. U ovoj godini rast BDP-a bi bio usporena za 1,5 procentnih bodova, a u idućoj više od 2 procentna boda. Drugim rečima, u slučaju skoka cene nafte na 112 dolara rast hrvatskog BDP-a bi u 2019. praktički bio zaustavljen.