Izvršna direktorka Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Kristalina Georgieva, izjavila je da ova organizacija pažljivo prati cene energenata i upozorila da bi rast cena nafte mogao negativno da utiče na svetsku ekonomiju, prenosi Gardijan.
Ona je istakla da bi porast cena nafte pokrenuo lančanu reakciju, koja bi dovela do smanjenja ekonomskog rasta.
„Ako dođe do dodatnih nestabilnosti koje utiču na izglede za rast u velikim ekonomijama, to će se preliti na manje zemlje i uticati na smanjenje globalnog rasta“, izjavila je Georgieva.
Iranski parlament glasao je tokom vikenda za zatvaranje Ormuskog moreuza, kao odgovor na Trampove napade.
Kroz Ormuski zaliv prolazi petina svetske nafte, a on povezuje Persijski zaliv sa Omanskim zalivom i Arapskim morem.
Zatvaranje moreuza bi moglo izazvati šok u snabdevanju naftom, što bi dovelo do rasta cena energenata, povećanja inflacije i usporavanja ekonomskog rasta.
Cena nafte je u nedelju uveče skočila za više od 5 odsto i dostigla petomesečni maksimum od 81,40 dolara, ali se kasnije blago smanjila.
U ponedeljak ujutru, „evropski“ Brent skočio je za 1,2 odsto (77,94 dolara po barelu).
Goldman Saks procenio je da bi cena nafte mogla dostići i 110 dolara po barelu ako bi protok nafte kroz ovaj moreuz bio prepolovljen tokom narednih mesec dana, a zatim smanjen za 10 odsto narednih 11 meseci.
Marko Rubio, američki državni sekretar, upozorio je da bi zatvaranje prolaza za Iran bilo „ekonomsko samoubistvo“, i pozvao Kinu da utiče na Teheran u vezi sa tim pitanjem.
Holger Šmiding, glavni ekonomista Berenberg banke, rekao je da je Ormuski moreuz „ključni ekonomski rizik na koji treba motriti“, ali ističe da je protok energenata Bliskim istokom malo verovatan, jer mi smanjen izvoz bio rizičan za Iran.