Izdaci za zdravstvo u Evropskoj uniji u proseku su iznosili 9,9 odsto BDP-a u 2018. godini, pokazuju podaci Eurostata.
Među državama članicama EU najveći udeo zdravstvenih troškova zabeležili su Nemačka 11,5 odsto BDP-a, Francuska sa 11,3 odsto, i Švedska sa udelom od 10,9 odsto.
Suprotno tome, najniži udeo izdataka za zdravstvo zabeležen je u Luksemburgu sa svega 5,3 odsto BDP-a i Rumuniji sa 5,6 odsto.
U odnosu na veličinu stanovništva, izdaci za zdravstvenu zaštitu bili su najveći među državama članicama EU u Danskoj, odnosno 5.260 evra po stanovniku, Luksemburgu 5.220 i Švedskoj 5.040 evra u 2018. godini, dok su bili najmanji u Rumuniji i to 580 evra i Bugarskoj 590 evra po stanovniku.
Analiza Svetske banke pokazuje da Srbija izdvaja više za zdravstvo nego mnoge zemlje u regionu kada se pogleda udeo u bruto nacionalnom proizvodu, više nego Bugarska, Hrvatska i Rumunija i po ovom kriterijumu ne zaostaje mnogo za najrazvijenijim zemljama, poput Velike Britanije, Nemačke, Austrije, Holandije, Belgije, Švedske, Finske i Francuske.
Situacija je, međutim, sasvim drugačija kada se pogleda izdvajanje po glavi stanovnika.
Prema podacima Svetske banke iz 2016. godine, Srbija je za zdravstvene usluge po glavi stanovnika izdvajala 456 evra, što je 9 odsto bruto domaćeg proizvoda, dok je samo osam godina ranije, 2008. godine, izdvajala 617 evra , što znači da je između 2013. i 2015. godine došlo je do pada od 20 odsto.